Foto: Jonathan Borba
Poznato je da čitanje od malih nogu donosi brojne prednosti. No, u vremenu kada digitalni mediji sve snažnije dominiraju, važnije je nego ikada govoriti o ulozi čitanja i na koje sve načine ono može pozitivno doprinijeti svakodnevnom životu. Naime, istraživanje provedeno među američkim tinejdžerima pokazalo je da manje od 20% njih svakodnevno čita knjige, časopise ili novine iz užitka, dok društvene mreže svakodnevno koristi čak 80% mladih. Autorica provedene studije naglasila je kako „mladim ljudima ne nedostaje inteligencije, ali imaju manje iskustva u fokusiranju na duže vremenske periode i čitanju dužih tekstova".
Drugo pak istraživanje, provedeno na više od 10.000 adolescenata u SAD-u, pokazalo je da djeca koja rano počnu čitati iz užitka postižu bolje rezultate na kognitivnim testovima i imaju bolje mentalno zdravlje kada uđu u adolescenciju. Pokazivali su manje znakova stresa i depresije, poboljšanu pažnju te manje problema u ponašanju, poput agresije i kršenja pravila.
Njemačka studija o čitanju ispitala je mlade čitatelje od 10 do 29 godina te roditelje starije od 30 godina čija su djeca pokazala interes za knjige. Pokazalo se da mladi danas kasnije dolaze u kontakt s knjigama, a poticaj na čitanje kod kuće sve više opada. Škola je postala važnije mjesto poticanja čitalačkih navika, dok su knjižare i dalje ključno mjesto susreta djece i mladih s novim knjigama. Također, značajnu ulogu u poticanju čitanja imaju i knjižnice te osobne preporuke.
S obzirom na ove spoznaje, nedavno je autor književnosti za djecu, Frank Cottrell-Boyce, pozvao englesku vladu da prioritizira dobrobit i pismenost djece. Naveo je kako promijeniti način na koji se govori o čitanju, ističući da ono ima širi značaj od obrazovnih i kulturnih koristi, poput pozitivnog utjecaja na mentalno zdravlje. Vjeruje da je rano izlaganje knjigama kod kuće i u vrtićima ključno. Istraživanje BookTrust-a, na koje se Cottrell-Boyce poziva, otkriva da 60% roditelja male djece priželjkuje da su ranije znali koliko je važno čitati s djecom. Djeca koja prije škole nisu upoznata s knjigama suočavaju se s velikim poteškoćama, rekao je, opisujući njihovo prvo iskustvo s čitanjem kao “strano” iskustvo. Naglasio je da ulaganje u ranu pismenost zahtijeva hrabrost, jer se koristi mogu osjetiti tek nakon desetljeća. Ipak, smatra da je ovo problem koji se može lako riješiti. Pozvao je političare da osiguraju pristup knjigama i mogućnostima za čitanje za svako dijete, opisujući zajedničko čitanje kao isplativu intervenciju s dubokim koristima za budućnost djece.
Što se hrvatske tiče, stvari nisu optimističn(ij)e. Naime, posljednje istraživanje provedeno uoči manifestacije Noć knjige 2024. pokazalo je da čitanost u Hrvatskoj postupno opada. Unatoč tome, postoje i pozitivni i hvale vrijedni primjeri koji nastoje potaknuti mlade na čitanje. To su, primjerice, knjige Čitanjem do (spo)razumijevanja Anite Peti-Stantić te Velika važnost malih priča autorica Ande Bukvić Pažin i Marije Ott Franolić.
Knjiga Anite Peti-Stantić Čitanjem do (spo)razumijevanja istražuje kako mladi čitaju kroz neurolingvističku i psiholingvističku perspektivu, naglašavajući važnost razvijanja intelektualnog vokabulara i razumijevanja tekstualnih struktura. Autorica nudi praktične vježbe za učitelje i analizira čitanje kao ključnu kognitivnu aktivnost koja pomaže mladima da izgrade sebe kao intelektualna bića. Knjiga Velika važnost malih priča popularnoznanstvena je knjiga koja govori o čitanju djeci i s djecom te ujedno i pruža savjete kako u digitalnom dobu potaknuti djecu da zavole čitanje, obogate svoj rječnik i poboljšaju koncentraciju.
Razvidno je kako razloga za vježbanje čitanja od malih nogu ne nedostaje, a ključno je prepoznati ih i potaknuti stvaranje ranih čitalačkih navika. Dakle, pravo je vrijeme da čitanje postane prioritet!
