Što i koliko Hrvati čitaju?

Matias North; Unsplash.

Srijeda
28.04.2021.

Povodom ovogodišnje Noći knjige po deseti ste se put mogli naći među nekolicinom anketirane populacije na temelju koje agencija Kvaka tradicionalno donosi zaključke o tome što, kako i koliko smo prethodne godine čitali te koje smo knjige kupovali.

Istraživanje navodi da je 45 posto ispitanika anketiranih uživo u protekloj godini pročitalo barem jednu knjigu - blagi je to pad s obzirom na 49 posto 2020. godine. Ako se taj broj još malo izanalizira, dolazi se do podatka da je čitanost veća kod žena (52 posto), visokoobrazovanih osoba (73 posto), boljestojećih kućanstava (59 posto) te stanovnika Istre i Kvarnera (57 posto).

Statistiku ipak poboljšavaju ispitanici koji su svoje odgovore ponudili online putem - među njima čitanost je 82 posto. Ipak, navike obje vrste ispitanika su slične - može se zaključiti da su svi ispitani pročitali jednu do tri knjige u prethodnoj godini.

Što se tiče pandemije koja nam je u svakom smislu obilježila proteklu godinu, ipak je najveći broj onih na čije čitalačke navike nije utjecala. Većina nas nastavila je čitati u istoj mjeri kao prije (48 posto), dok ostali nisu niti počeli (15 posto). No, 21 posto pripadnika tzv. online populacije čitalo je više za vrijeme pandemije nego prije nje.

A kad su u pitanju razlozi zbog kojih smo malo više čitali, to smo ponajviše radili da izbjegnemo svakodnevne vijesti o koronavirusu te da ispunimo dan i umaknemo dosadi. A oni koji su pak manje čitali tijekom pandemije bili su zauzeti većim obavezama na poslu te su imali manjak vremena. Poneki su se požalili i na nedostatak mira u kući te na nemogućnost odlaska u knjižnicu zbog moguće zaraze. 

Osobe koje se mogu pohvaliti da su više čitale u pandemiji najviše su se zabavljale krimi romanima, a zatim SF, fantasy i ljubavnim romanima, dok su im najmanje bili zanimljivi poezija i dramski tekstovi.

S obzirom na činjenicu da nam je internet zadnjih godinu dana postao najbitnija stvar na svijetu, istraživanje je provjerilo što se i koliko čitalo i preko interneta. Većina populacije (68 posto) čita dnevne novine online, a nešto manje portale ili blogove s autorskim, kritičkim i drugim sadržajima (42 posto). E-knjige čita 30 posto online populacije, i tu su ponajprije zastupljeni učenici i studenti. Ipak, samo 24 posto čitatelja e-knjiga e-knjige i kupuje. 

Što se tiče kupovine knjiga, tu držimo stabilnu brojku - i dalje je otprilike svaki četvrti građanin kupio barem jednu knjigu u posljednja 3 mjeseca. No taj je broj veći ako se u obzir uzme internet populacija - knjigu je kupilo njih 62 posto. Kao važna stavka u čitateljskim životima opet se pokazao sajam Interliber koji prošle, a ni ove godine nije bio održan, te je istraživanje otkrilo da smo više kupovali na njegovom izdanjima uživo nego na online prodajnoj akciji. 

Naravno, istraživanje je obuhvatilo mnogo više stavki, a sve brojke i statistike možete pronaći ovdje. Zaključak je ipak taj da nas pandemija nije mnogo promijenila, i čitanje je i dalje bitno!


Izvor: Noć knjige

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu