Nedjelja
01.01.2012.

Lovecraft, Howard Phillips




Lovecraft, Howard Phillips
A+ A-

Lovecraft je rođen 1890. godine u Providencu na Rhode Islandu, mjestu na kojem je, uz kraća izbivanja, proveo čitav svoj život. Sin jedinac u obitelji koja je s majčine strane vukla korijene do kolonijalnih vremena. Lovecraftov odnos s obitelji obilježio je čitav njegov rad, kao i tisuće pisama u kojima je razgovarao sa suvremenicima o najrazličitijim temama, poput astronomije, fizike, filozofije i povijesti.

Kad mu je bilo osam godina, Lovecraftov otac biva smješten u ludnicu u kojoj i umire od posljedica sifilisa. Odgoj hipersenzibilnog dječaka preuzima majka, dvije tetke i djed koji ga hrani pričama iz 1001. noći, Bullfinchevim izdanjem klasičnih grčkih mitova kao i skraćenim verzijama Ilijade i Odiseje. Lovecraft je naučio čitati već sa tri godine, a sa šest je pisao pjesme. Zbog čestih bolesti, kako fizičkih tako i onih psihičke prirode, kreće u školu tek s osam godina, no njegova hipersenzibilna priroda, neracionalni strahovi i, kako bi se te stručno reklo, razmaženost rezultiraju odlaskom iz škole nakon samo godinu dana. Financijske malverzacije, posljedica godina lošeg vođenja poslovnih knjiga i djedova smrt donose gotovo potpunu financijsku propast Lovcraftovoj obitelji koja je primorana preseliti se iz obiteljskog doma u manji i neuredniji stan. Ovaj gubitak toliko je pogodio mladog Lovecrafta da je intenzivno razmišljao o samoubojstvu. Negdje u to vrijeme počeo se intenzivno zanimati za astronomiju, no njegove poteškoće u višoj matematici nisu mu dopustile profesionalno bavljenje tom disciplinom, a živčani slom koji je uslijedio spriječio ga je da završi srednju školu i upiše fakultet (što je smatrao osobnom sramotom te o tome nije govorio ni u kasnijim godinama svoga života).

Majka mu umire u ludnici 1921. godine u koju je smještena nakon brojnih napada histerije i depresije. Lovecraft se ženi za Soniu Greene, ukrajinsku židovku s kojom se seli u New York. U New Yorku ne uspijeva pronaći posao što samo učvršćuje njegovu mržnju i strah prema brojnim imigrantima koji su bili relativno jeftina radna snaga te su preplavljivali njujorške ulice tih godina. Lovecraftovo mišljenje o sebi kao o privilegiranom anglo-saksoncu nije u ovakvim okolnostima imalo nikakav utjecaj što ga je neizmjerno frustriralo i zatvaralo u svoj vlastiti svijet. Financijski problemi koji su uslijedili primorali su obitelji da se raziđe (Greene je otišla u Cleveland u potrazi za poslom, a nekoliko godina poslije uslijedila je službena rastava).

Pri povratku u Providence, u kojem će ostati do kraja svog života 1937. godine, Lovecraft će postajati sve zatvoreniji i mrzovoljniji, na njega će poražavajuće utjecati samoubojstvo Roberta E. Howarda, a život na rubu siromaštva nekad dobrostojećeg pripadnika stare obitelji zasigurno nije mogao imati pozitivan utjecaj.


Lovecraft je za života mnogo pisao, no većina njegovih radova ostala je za vrijeme njegova života uglavnom nepoznata. Razlog ovome bilo je objavljivanje radova po raznoraznim opskurnim časopisima koji su uglavnom objavljivali šund literaturu i koji su bili gledani s visoka od strane suvremenih književnih i kulturnih kritičara. Sam Lovecraft dijelio je svoju književnost na tri faze. Prva faza, pod utjecajem Poea i Lorda Dunsanya, trajala je od 1905-1920. Druga faza, uglavnom fantasy tematike i naziva Dream cycle trajala je od 1920-1927., a njegovo najpoznatije djelo, po kojemu će ostati zapamćen kao otac moderne horror fikcije – Cthulhu mythos nastajao je u relativno nepovezanim tekstovima od 1925. – 1935. godine.

Razvoj prirodnih znanosti s početka dvadesetog stoljeća zastrašivao je Lovecrafta. Determinizam, mehanicizam, antropologija, psihoanaliza, evolucija i zakon kauzaliteta srozavali su čovjeka na nevažni događaj u golemom i nesagledivom prostranstvu svemira koji se pokoravao nekim svojim zakonima koji s ljudima nisu imali nikakve veze. Ovaj osjećaj izgubljenosti, depresije, straha i pesimizma dominira u Lovecraftovima djelima. U njima prepušta ljudski rod na milost i nemilost stranim entitetima (Yog-Sothoth, Nyarlathotep, Cthulhu, Dagon) koji nisu toliko zli koliko su nezainteresirani za ljude i ljudsko uopće. Barokni stil Lovecraftovih tekstova otežavao je čitanje, a zastarjeli leksik koji je Lovecraft namjerno upotrebljavao davao je njegovim tekstovima određenu dozu patine koja je trebala posvjedočiti velikoj starosti njegovih tekstova i samim time njihovoj većoj vrijednosti. Dio njegovih tekstova pod utjecajem je teozofskih radova Madame Blavatsky koja mu je ponudila zanimljiv spoj magije, pseudo-znanosti i paleolingvističke analize pomoću koje je mogao kreirati svoj svijet.

Veliki dio tog svijeta nastajao je u noćnim morama autora u kojima ga je progonio osjećaj praznine, tjeskobe kao i zlokobnost prikaza nuhvatljivog Nyarlathotepa i izgubljenog grada R'yleha.

Lovecraft je napisao šezdesetak kratkih priča, od kojih su najpoznatije 'The Call of Cthulhu', 'Color out of space', 'Dagon', 'Nyarlathotep', 'Whisperer in Darkness', 'Shadow over Innsmouth', 'The shadow out of time', jedan roman – At the mountain of madness, stotine pjesama i desetke tisuća pisama (pouzdani izvori navode približnu brojku od 100 tisuća pisama) u kojima je obrađivao teme poput zabranjenog znanja, atavističkih kultova, opasnosti znanstvene ere, rasizma te problema ludila, paranoje i raznoraznih opsesija.

U svojim je djelima Lovecraft gradio misteriozni Providence, prepun izgubljenih sela, atavističkih ljudi i starih misterija. Ovo stvaranje mitologije uzelo je sebi u zadatak podići još mladu američku naciju u očima njenih suvremenika dajući joj obilježje nesagledive starine (postupak koji nije nepoznat od početaka pisane riječi i književnosti uopće). Nije stoga ni čudo da mu je, od strane njegovih poštovatelja, 1977. podignuta nadgrobna ploča s natpisom: 'I am Providence' i jednim od najcitiranijih ulomaka iz njegovih djela: "That is not dead which can eternal lie,
And with strange aeons even death may die."

Hrvatski prijevodi Lovecrafta malobrojni su i svode se na nekoliko knjiga i prijevoda u časopisima. Neki od prijevoda su: Dagon (i druge priče) (Plava rijeka, 2006), Planine ludila (Zagrebačka naklada, 1998), Reanimator (i druge priče) (Zagrebačka naklada, 2003).

Nedavno je na hrvatski jezik prevedena i Lovecraftova biografija iz pera jednog od kontroverznijih pisaca današnjice. Autor je Michel Houellbecq, a knjiga H.P. Lovecraft: Protiv svijeta, protiv života (Zagrebačka naklada, 2006.)


Matko Vladanović
31.10.2007.

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.