Nedjelja
01.01.2012.

Pratchett, Terry




Pratchett, Terry
A+ A-

Terence David John Pratchett rođen je 28.4.1948. u Beaconsfieldu, Buckinghamshireu, u Engleskoj. Završio je High Wycombe srednju tehničku školu jer mu se činilo da će "stolarija biti zabavnija od latinskog", a kao svoj glavni izvor obrazovanja navodi Beaconsfieldsku javnu knjižnicu.

Svoju prvu priču 'The Hades Business' objavio je u školskom časopisu kad mu je bilo samo trinaest godina, a već sa sedamnaest počeo je raditi za Bucks Free Press. Radeći kao novinar, jednom je prilikom intervjuirao Petera Bandera van Durena, direktora male izdavačke kuće. Pratchett je tijekom razgovora spomenuo da je ima rukopis, The Carpet People, a van Duren i njegov poslovni partner Colin Smythe potom su mu ga i izdali. Nakon The Carpet People koji je dobio samo dobre kritike, uslijedili su znanstveno-fantastični romani The Dark Side of the Sun (1976.) i Strata (1981.).

Međunarodnu slavu postigao je serijalom Discworld čiji je prvi roman The Colour of Magic objavljen 1983. u izdavačkoj kući New English Library. Kako roman nije bio dobro plasiran  na tržište uskočio je spomenuti Colin Smythe pobrinuvši se da bude emitiran kao serijal od šest dijelova na BBC-jevoj emisiji Woman's Hour. Tada su se stvari za Pratchetta počele zahuktavati. Objavljivanjem četvrtog Discworld romana Mort (1987.) mogao si je priuštiti otkaz sa svog novinarskog posla i luksuz da se uzdržava pisanjem beletristike. Prodaja njegovih romana znatno se povećala, a mnogi su zasjeli i na vrhove lista bestselera u UK. Pratchett je bio najplodniji i najprodavaniji pisac Ujedinjenog Kraljevstva prošlog desetljeća, te bi tako vjerojatno i ostalo da se na sceni nije pojavila J.K. Rowling.

Pratchett je prvenstveno satiričar, a tek onda pisac fantasyja. To je važno naglasiti zbog mogućeg krivog dojma pri prvom susretu s piscem kojeg je 'tako lako' žanrovski odrediti. Stvar je u tome što zapravo i nije.

Pratchett fantasy elemente koristi tek kao rekvizite na pozornici na kojoj zaigrano ismijava, kritizira, i poigrava se različitim likovima i temama koje nipošto nisu tradicionalno vezane za fantasy. Raspon tema kojima se bavi seže od filozofije, književnosti i egipatske povijesti, do rock'n'rolla, filmske industrije i demokracije. Originalnost netipičnih tema i referenci koje smješta u prilično tipičan fantasy kontekst te činjenica da čitatelj u interakciji između trola i patuljka prepoznaje kritiku opće diskriminacije i rasnih nesnošljivosti, daje cijeloj stvar još komičniji efekt.

Pratchettov stil pisanja vrlo je prepoznatljiv. On jednako lako piše slikovite opise kao i urnebesne dijaloge. Ne zazire od komično dugih rečenica, te se često poigrava riječima pa ga je stoga najbolje čitati na egleskom.

Za serijal Discworld Pratchett kaže da je započeo kao parodija na sav fantasy koji je imao veliki boom osamdesetih, da se potom pretvorio u satiru na upravo bilo što, a da danas ni sam ne zna što je više. Najpopularniji romani serijala su The Colour of Magic, Pyramids, Soul Music, The Light Fantastic, Guards! Guards!, Reaper Man, Interesting Times, Wyrd Sisters, Sourcery i Equal Rites.

Neki od likova koji se češće pojavljuju u serijalu su Smrt koja uvijek govori VELIKIM TISKANIM SLOVIMA; lord Vetinari, gradonačelnik Ankh-Morporka (velegrada i središta mnogih zbivanja u Discworldu), koji se slijedeći makijavelističku filozofiju uvijek pobrine da stvarnost izgleda mnogo bolje s njim, nego bez njega.

Od likova bez kojih plošni svijet ne bi bio isti tu su još Rincewind, neuspješni student magije na Unseen Universityju kojeg resi sposobnost rješavanja manjih problema tako da ih pretvara u kolosalne katastrofe; čarobnjaci koji predaju na istom fakultetu i koji gotovo jednako mnogo pažnje posvećuju svojim projektima koliko i izbjegavanju studenata; Cut-Me-Own-Throat Dibbler, snalažljivi trgovac koji se nakon svakog od svojih neuspjelih projekata vraća prodavanju kobasica sumnjive kvalitete što radi toliko dobro da ih uspijeva prodati čak i ljudima kojima je zadnji put kad su ih jeli bilo zlo.

Kako Pratchett svoje likove nerijetko karakterizira pomoću nekih njihovih mušićavih navika i bizarnih stavova, možda ne bi bilo loše spomenuti neke od njegovih koje nisu mnogo uobičajenije od onih o kojima piše.

Pratchett je unatoč savjesnom odgovaranju na pisma svojih fanova (što je glavni razlog zašto ne piše i objavljuje još više) našao vremena za uzgoj mesojednih biljkaka, čime se bavio dok "biljke nisu preuzele staklenik tako da on sada više ne zalazi tamo".

Uz to što je jedan od najvažnijih anglofonih satiričara, poznat je i kao pisac čije se knjige najviše kradu u knjižarama i knjižnicama u UK, a popularna je i doskočica da nijedan vlak ne može krenuti ukoliko netko od putnika ne čita roman Terryja Pratchetta.

Mnogo vremena posvećuje svojim fanovima komunicirajući s njima putem neta, a potpisivanje knjiga u knjižarama u svom stilu naziva Entering and Pretchetting.

Dobitnik je nagrade British Books Awards za najboljeg fantasy i znanstveno-fantastičnog pisca 1994., te počasnih doktorata na sveučilištima u Warwicku, Portsmouthu, Bathu i Bristolu (Pratchett je osobno odobrio doktorate Unseen Universityja matematičaru Ianu Stewartu i biologu Jacku Cohenu, koautorima knjige The Science of Discworld u kojoj su zakonitosti ravnog svijeta detaljno objašnjene).

The Amazing Maurice and His Educated Rodents je 2001. dobio Carnegie nagradu za najbolju knjigu za djecu (nagrada je dodijeljena 2002.), a 2003. pridružio se Charlesu Dickensu kao jedini pisac koji ima čak pet naslova na BBC-jevoj listi 'Big Read', te se tako potvrdio kao jedan od najvoljenijih britanskih pisaca.

Njegova djela su adaptirana u kazališnoj, radio, strip, televizijskoj i filmskoj verziji, a kako je i sam Pratchett veliki ljubitelj kompjuterskih igara, sudjelovao je u pisanju knjige za role-playing igru.

Sam Pratchett kaže da živi skriven iza svoje tipkovnice u nedoumici da li da nabavi život jer je čuo da su "navodno vrlo korisni" (iako mu se čini kao da vodi već tri života). Možemo se još samo nadati da će tako i ostati.

Luka Čurčić
13.12.2007.

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.