Page arrow
Piše: F. B.

Gide o Dostojevskom

Large untitled design  4

Досс (Иоганн) Николай Федорович (1835-1881); Fotografija: Wikimedia Commons.

Naslov knjige: Dostojevski Autor knjige: André Gide Prevoditelj: Damjan Lalović Izdavač: Disput Godina izdanja: 2022
Srijeda
23.11.2022.

Astrolozi, numerolozi i svi ostali koji su uvjereni da ništa na ovom svijetu nije slučajno, odmah bi između francuskog nobelovca André Gidea (1869-1951) i ruskog književnog titana F. M. Dostojevskog (1821-1880) pronašli zanimljive podudarnosti. Primjerice, Dostojevski je rođen 11. studenog, a Gide 22. studenog; dalje – prvi je umro 9. veljače, a drugi 19. veljače. Ima toga još, ali ne želimo trošiti vaše dragocjeno vrijeme jer u ovoj stvari s brojkama, astrološkim kartama i možebitnim podudarnostima, najbolje je konzultirati profesionalce zvjezdoznance koji će znati iščitati i rastumačiti dublja značenja iz datuma koje smo gore naveli.

Zašto smo i kojim povodom uopće doveli u vezu ovu dvojicu uglednih literata? Pažljivi pratitelji Booksinih aktivnosti sjetit će se da smo prije otprilike godinu dana s neskrivenim oduševljenjem pisali o Disputovoj biblioteci Per speculum koju uređuje i u njoj vrtlari Stanko Andrić. E, pa ove godine u toj biblioteci osvanulo je još zanimljivih naslova, a jedan od njih je i Dostojevski A. Gidea.

Riječ je o zbirci članaka i predavanja o Dostojevskom i njegovom književnom svemiru koje Gide objavljuje prije, evo, devedeset i devet godina ili, ako vam je draže – 1923., a mi ga možemo pročitati u prijevodu Damjana Lalovića. Elem, Gide je bio uistinu vrstan poznavatelj Dostojevskog, što se lijepo može vidjeti u ovoj knjizi, a do njega je došao kada je 1890-ih počeo iščitavati Nietzschea.

U Sumraku idola Nietzsche navodi: „Dostojevski je jedini od kojeg sam imao što naučiti u psihologiji.“

Po Booksinim istraživanjima svaki pisac koji je ujedno ljubitelj Dostojevskog ima prijatelja pisca koji jednakom srčanošću favorizira Tolstoja. Gide je tako imao Martina du Garda. Ovaj je za Gidea govorio da je naprosto zaluđen Dostojevskim. Riječ je o jednom od dva najglasovitija oblika umjetničkih koškanja – drugo je ono između fanova Beatlesa i Stonesa.

U prvom poglavlju, Dostojevski prema njegovoj korespondenciji, Gide kaže: „Možda još nismo imali primjer pisama književnika koja su napisana tako loše, odnosno koja tako malo drže do forme. Njemu koji je tako vješt 'kad govori ustima drugih' kao da je neugodno kad valja govoriti u svoje ime.“

Također, Gide ne pronalazi puno toga dobrog ni u dnevnicima Dostojevskog. I nije jedini, svi koji su upoznati s književnim djelom Dostojevskog došli su do istog zaključka. Andrić u pogovoru navodi: „Dostojevski je neusporedivo veći i autentičniji u svojoj umjetnosti, romanima, nego u dnevnicima, pismima i drugim 'uzgrednim' zapisima." S druge strane, kao ključno djelo Gidea navodi upravo njegove Dnevnike

Dalje, u govoru povodom stote godišnjice rođenja Dostojevskog i drugim predavanjima u Vieux-Colombieru, Gide predstavlja Dostojevskog kao najvećeg među najvećima. Govori o samoj njegovoj ličnosti, a onda i o najvažnijim značajkama njegova djela, čita ulomke iz romana i povlači paralele s Balzacom, Williamom Blakeom i drugim autorima. Također, iscrpno se bavi psihologijom nezaboravne galerije likova, dvojnošću koja pokreće i razdire većinu likova Dostojevskog, kao i posljedicama te neobične dvojnosti – postavlja pitanje postoji li ta dvojnost uistinu ili je veliki Rus samo zamišlja tj. pruža li mu stvarnost primjere toga ili se naprosto nesputano prepuštao svojoj mašti?

Gide prepoznaje i govori o trima slojevima što ih Dostojevski razlikuje u ljudskoj osobnosti: području intelektualne spekulacije, međupodručju strasti i onom dubokom području što ga previranja strasti ne dosežu.

Na koncu, u posljednjem, šestom predavanju, Gide je osupnut koliko toga još valja reći i koliko je sve to važno. Kaže: „Ja sam se okušao u portretu Dostojevskog. Osjećam da nisam iscrpio njegovo nalikovanje.“

Gideov Dostojevski zbirka je tekstova, predavanja u kojima prepoznajemo najčišći osjećaj poštovanja i divljenja koje jedan književnik može iskazati prema liku i djelu drugoga. Gide naprosto osjeća duhovnu bliskost s Dostojevskim, ali je isto tako svjestan da mu Dostojevski često služi i kao izlika za izražavanje vlastitih misli.

Uz svesrdnu preporuku za kraj ostavljamo i ovih par riječi A. Gidea o Dostojevskom:

„On slika poput Rembrandta, a umjetnost njegovih slika toliko je moćna i često toliko savršena da bi, uvjeren sam, kad iza njih, oko njih, i ne bi bilo takve dubine misli, Dostojevski svejedno bio najveći romanopisac.“

 

F.B., 23. studenog (i opet studeni!) 2022., Zagreb

Možda će vas zanimati
Video
Homepage 315528063 1142770119693138 5108000158692600933 n 08.12.2022.

Književnost čita znanost, znanost čita književnost: Pričati i pisati o toksičnim vezama i nasilju

S Anom Perović i Anom Pecotić Monika Herceg secirala je knjigu Milice Vučković 'Smrtni ishod atletskih povreda'. Detalji u videu!

Pisma Pukovniku
Homepage books 2022 02.12.2022.

Izbor iz čitateljske 2022.

Čitanje kvalitetne književnosti korisno je jer nam skreće pažnju s onih stvari koje nam skreću pažnju sa stvarnog života.

Piše: F. B.

Preporuke
Homepage 317510033 451539563724905 1798916325445479929 n 01.12.2022.

Svakodnevna jeza

Na susretu Booksa Book Cluba u studenom razgovarali smo o zbirci kratkih priča 'Što smo izgubili u vatri'.

Piše: Anja Tomljenović

Kritike
Homepage firdouss ross z4m21xw36om unsplash 29.11.2022.

Opterećujuće priče

Mada relativno velik broj priča dovodi do blagog zasićenja dramatičnim događajima i traumama iz prošlosti, 'Put koji je odabrala' Marine Kuveždić vrlo je dobra zbirka s puno literarnih, a i psiholoških bisera.

Piše: Dunja Ilić

Video
Homepage 316831591 882621313119869 6768637006267335982 n 25.11.2022.

Razgovor sa Sandrom Antolić

U Booksinom književnom programu gostovala je Sandra Antolić. Evo prilike da pogledate snimku razgovora!

Intervju
Homepage marija ott franolic foto iva perkovic 15.11.2022.

'Kvalitetni razgovori otvaraju put ka daljnjim razmišljanjima i pravoj empatiji.'

S Marijom Ott Franolić razgovarali smo o čitateljskom klubu 'Kabinet čuda', općenito o važnosti čitateljskih klubova za čitateljske navike i još ponekoj temi.

Piše: Anja Tomljenović

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu