Petšest pitanja za Gorana Milakovića

Naslovnica e-izdanja: Alvin & Chelsea, Pexels.

Četvrtak
30.04.2026.

Povodom e-izdanja pjesničkog prvijenca Rudnik stakla Gorana Milakovića na portalu Besplatne elektroničke knjige, s autorom je razgovarao Tihomir Dunđerović. 

Zbirka pjesama Rudnik stakla Gorana Milakovića donosi poetski svijet koji u snažnim slikama svakodnevice istražuje krhkost egzistencije i unutarnje lomove. Lirski subjekt proživljava intimne krize, generacijske traume, preispituje identitet i gubitak prekapajući po duboko skrivenim emotivnim naslagama.

Metafora stakla postaje prostor transparentnosti kroz koji se nazire i istovremeno reflektira složena i lako lomljiva stvarnost pojedinca i društva. Zbirka impresionira slobodnom sintaksom, inovativnim i ponekad grubim jezičnim postupcima te moćnim transformiranjem banalnog u univerzalno.

Kako je tvoj svojevrsni nomadizam; odrastanje u Županji, studij u Zagrebu, život i rad u Beogradu, Braču, Švedskoj, Vijetnamu oblikovao tvoj pogled na život? Jesi li lutao iz nemira, potrebe, egzistencijalnih razloga ili su se karte jednostavno tako posložile? Koliko se to reflektiralo na tvoje pisanje?

Kroz sva ova mjesta prolazim, čini mi se, da bih sebe proputovao i teško mi je reći tko tu koga oblikuje, uznemiruje ili treba. Idem iz svih razloga koje si nabrojao, idem okolo i ne skraćujem se planovima. Idem jer postojim, idem da bih sebi bio problem. Čovjek se inače ne mora puno micati da bi pisao poeziju, ona nastaje i iz čista mira, ali iz nemira nastaje još više.

Jesu li studiji filozofije i sociologije utjecali na tvoj pjesnički izričaj i teme kojima se baviš? Što za tebe znači iskustvo rada u novinarstvu i kako se ono nadopunjuje s tvojom pjesničkom praksom? Možeš li izdvojiti neke autore, bilo iz književnosti ili novinarstva, koji su najviše utjecali na tvoj stil i pristup pisanju?

Na teme kojim se bavim presudnije utječe moje veoma uspješno skrivanje od sociologije i filozofije: cvjeta diskurs kao ambrozija, a od ambrozije se teško diše. Iz novinarstva sam prerezan pa sve što kažem može zvučati kao resantiman. Za mene svakako, postalo je opasno baviti se jezikom iz usluge na jedan tako srednji, prosječan način. A nekako drugačije ili nisam mogao ja ili nije moglo to.

Kako doživljavaš današnju ulogu poezije u društvu i medijima? Je li se tvoja percepcija mijenjala tijekom godina? Treba li poezija biti angažirana kad već progovara o univerzalnim i aktualnim temama? Obvezuje li autora poezija koju piše na izvanknjiževno i javno djelovanje?

Ja osjećam da s dna svoje osobe ustati mogu samo u poeziji. Jedino je poezija na mojoj strani, utoliko je ona angažirana, to je njena uloga u meni. Neku društvenu ulogu poezija ne bi smjela imati jer su društvene uloge uvijek i specifični položaji u jednom poretku moći, u jednoj igri po skriptu, što je sve upravo suprotno poeziji. Složite li se s Anne Carson da je proza kuća u plamenu, a poezija čovjek koji trči kroz tu kuću možete, recimo, promijeniti svijet, pokrenuti novi romantizam ili dekorirati popodnevnu dosadu. Težak je posao sloboda.

Nerijetko se u svojim pjesmama krećeš unutar zacrtanog autobiografskog prostora obitelji. Motivi oca, majke, djetinjstva, gubitka, nasljeđa i identiteta nose emotivnu težinu, ali su često i polazišta za širu društvenu refleksiju. Na koji način balansiraš između duboko osobnog i univerzalnog?

Moja pjesma je moj život. Tako balansiram između osobnog i univerzalnog. Pljujem na svoj život i odričem ga se, rekao bi Michaux, tko nije bolji od svog života?

Uspješno si, već u naslovu zbirke, suprotstavio metaforu stakla, svjetlosti i prozirnosti, refleksije te lomljivosti i oštećenosti, metafori rudnika kao nečega, mračnog i opasnog, ali vrijednog i duboko zakopanog. Što misliš jesi li se ovom zbirkom, i pisanjem općenito, previše izložio ili je ono najbitnije ostalo iskrivljeno odrazom i duboko skriveno?

Ja sam se trudio lagati što iskrenije, a na čitatelju je da dalje otkriva i slavi male razlike.

Pratiš li portal Besplatne elektroničke knjige i čitaš li knjige u e-obliku? Što očekuješ od e-izdanja tvoje zbirke Rudnik stakla?

Nadam se da će u elektroničkomu izdanju knjiga stići do što većeg broja čitatelja.

 

Više detalja o novom muškom pjesničkom bloku pronađite na linku.

Intervju je objavljen u suradnji s Besplatnim elektroničkim knjigama.

Možda će vas zanimati
Na blic
01.10.2026.

Književni upitnik: Scripta Zagreb

Priupitali smo organizatore Maxa Juriča i Jimba Bernausa što nas sve očekuje na međunarodnom festivalu posvećenom letteringu i kaligrafiji.

Piše: Anja Tomljenović

Intervju
01.10.2026.

Petšest pitanja za Mimu Juračak

Povodom e-izdanja zbirke priča "Sitan život" na portalu Besplatne elektroničke knjige Tihomir Dunđerović razgovarao je s Mimom Juračak, spisateljicom, ilustratoricom, dizajnericom i knjižničarkom.

Intervju
28.09.2026.

Pia Prezelj: 'Pisanje je – često prije svega – zanat koji zahtijeva rad, puno rada.'

Slovenska spisateljica i novinarka Pia Prezelj rekla nam je ponešto o disciplini pisanja, odnosu novinarstva i književnosti, stvaranju ženskih likova te suvremenoj slovenskoj književnoj sceni.

Piše: Ana Marić

Intervju
24.09.2026.

Petšest pitanja za Lucu Kozinu

Povodom e-izdanja zbirke mikroproza "Važno je imati hobi" Luce Kozine na portalu Besplatne elektroničke knjige, za koju je dobila nagradu Prozak, s autoricom je razgovarao Tihomir Dunđerović.

Piše: Luca Kozina

Intervju
21.09.2026.

Dunja Matić: 'Mora se skrenuti pozornost na sve što nasilje jest, kako operira i kako ga prepoznati.'

Povodom nedavnog gostovanja na festivalu Vrisak razgovarali smo s Dunjom Matić o njezinu romanu "Daj da te vidim".

Piše: Anja Tomljenović

Intervju
17.09.2026.

Petšest pitanja za Tenu Lončarević

Povodom e-izdanja zbirke kratkih priča "Nijemi monolozi" na portalu Besplatne elektroničke knjige, Mateja Jurčević razgovarala je s  Tenom Lončarević.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu