Page arrow
Web banner 3Banner mobile 3

Strpljen-spašen

Large janko ferlic sfl qonmy00 unsplash

🇸🇮 Janko Ferlič, Unsplash.

Petak
30.06.2023.

U svibnju nas je dočekala vijest da su Knjižnice grada Zagreba uvele novo radno vrijeme. Takva organizacija posla uspostavljena je zbog nedostatka stručnog osoblja, izvijestili su na stranicama KGZ-a. Deset knjižnica, koje se uglavnom nalaze u kvartovima izvan centra grada, trenutno rade u jednoj smjeni, što je iznenadilo korisnike u Ravnicama, Kustošiji, Voltinu, Sloboštini i na još nekoliko lokacija jer se tako posljedično smanjio i opseg i dostupnost programa. Privremeno je zatvorena i Knjižna stanica Gornje Vrapče, a povrat knjiga je u Knjižnici Vrapče, koja također radi jednokratno.

Osim što je to očiti gubitak za korisnike, ova vijest nas je iznenadila jer nam je iz neformalnih razgovora posljednjih godina poznato kako diplomirani knjižničari teško pronalaze poslove u struci, stoga smo odlučili istražiti situaciju i pronaći sugovornike koji će nam o svemu tome reći nešto više.

Marko Kovačić je diplomirao povijest, zatim dodatno upisao bibliotekarstvo i muzeologiju, i to baš kako bi poboljšao svoje šanse na tržištu rada. Međutim, godinama ne pronalazi posao u struci. Kao i mnoge, ova vijest ga je začudila: „Bilo mi je čudno vidjeti da knjižnice rade na pola radnog vremena, i to u 5. mjesecu, dakle ne radi se o ljetnom radnom vremenu kad je obično manje korisnika. Bio je to slučaj s Knjižnicom u Sloboštini, koja mi je trenutno najbliža, a onda sam vidio da će čak deset knjižnica raditi tako skraćeno. Uopće mi nije poznato da su se ovakve nelogične situacije prije događale.“

Rekao nam je i kako se natječaji raspisuju uz suglasnost Grada Zagreba, osnivača knjižnica: „To je možda dva-tri puta godišnje. Znam da sam na zadnjem razgovoru za diplomiranog knjižničara bio prije 10-11 mjeseci, tako je negdje bilo ljetno razdoblje prošle godine. Sad tek vidim sljedeći natječaj za knjižničare na koji bih se ja mogao prijaviti.“

Kandidati koji su odabrani na temelju životopisa i potrebne dokumentacije poslane na natječaj, pozvani su na rješavanje pisanog ispita, a kandidati koji su ostvarili najveći broj bodova, zovu se na razgovor. Marko nam kaže da se nerijetko na razgovoru napomene da ne mogu garantirati koliko će trajati zapošljavanje jer često dolazi do privremenih odlazaka zbog bolovanja ili porodiljnog: „Ti možeš prihvatiti taj posao, a onda se možda netko nakon mjesec dana vrati na posao. Nemaš neku sigurnost da ćeš se zadržati na tom poslu. Osim toga, u natječajima zna pisati i da se zadržava pravo da se natječaj poništi bez ikakvih argumenata, što je isto kontradiktorno. Zašto se onda traže ljudi?“

Vijest o nedostatku osoblja pokušala se nadoknaditi trenutno povećanim brojem otvorenih radnih mjesta. „Ne znam koji su točno razlozi da baš tako odjedanput fali ljudi. Trenutno se traži baš dosta ljudi, ne mogu se sjetiti da sam primijetio da se toliko traži u jednom periodu, kao sada. U nekoj mjeri bi se taj nedostatak trebao pokriti, da knjižnice mogu raditi cijeli dan od 8 do 20 sati“, izjavio je.

I našu iduću sugovornicu, koja je željela ostati anonimna, koja je diplomirala komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u procesu je aktivne potrage za poslom, zatekla je ova situacija: „U drugom mjesecu ove godine objavljeni su natječaji, čini mi se da se tada tražilo petero ljudi za zamjenu za određeno. Bila sam na tom testiranju i došlo je puno, prema mojoj procjeni, možda četrdesetak ljudi. U našoj prostoriji dvadesetak, i bila je još jedna. Iz mog iskustva, dosta se ljudi prijavljuje na natječaje. Začudilo me kako nema osoblja, a kako hodam po natječajima, znam da ima kandidata i znam da ima ljudi koji se mogu zaposliti.

Poslije sam pričala s kolegicama i dobila sam informaciju da je ove godine došlo do velike smjene generacija, odnosno jako puno ljudi otišlo je u mirovinu. Uvijek je neki broj koji odlazi i neki broj koji dolazi, ali ove godine je to baš velik broj, pa je možda i to razlog. Nisu imali dovoljno vremena za zaposliti ljude, pa moraju malo pomalo. Još mi je bilo zanimljivo jer je jedna od tih knjižnica bila Voltino, a ja tamo blizu živim. To mi je bilo pomalo bizarno – ja sam nezaposlena i hoću raditi, živim desetak minuta od te knjižnice, a to je jedna od knjižnica koja je skratila svoje radno vrijeme.“

I nastavlja: „U početku sam se nadala da ću brže dobiti posao. Završila sam fakultet, imam diplomu, i to je neka predodžba, očekuješ da ćeš moći dobiti posao, to je neko obećanje koje ti daju. Ali onda shvatiš da to nije baš tako jednostavno.“

Kako bismo razjasnili ovu situaciju, javili smo se gospođi Janji Maras, višoj knjižničarki i stručnoj suradnici za marketing, odnose s javnošću i međunarodnu suradnju u KGZ-u, koja nam je poručila sljedeće: „Zbog izuzetno velikog broja zaposlenika, koji su ostvarili uvjete za mirovinu, Knjižnice grada Zagreba, usprkos preraspodjeli zaposlenika, nisu više bile u mogućnosti organizirati cjelodnevni rad knjižnica na pojedinim lokacijama. Zbog toga je privremeno uspostavljena nova organizacija posla te je na 10 lokacija uveden rad u jednoj smjeni.“ Međutim, nismo dobili odgovor na pitanje radi li se na dugoročnom planu  (ili on već postoji) koji bi spriječio ovakvo brzinsko gašenje vatre.

Ovakvim zapletom događaja nisu iznenađeni djelatnici, kao što je s nama podijelio naš sugovornik koji radi u knjižnici, a želio je ostati anoniman. Rekao je kako „za očekivati da će u ekonomski turbulentnim vremenima kultura biti među prvima na nišanu. I siguran sam, s čime se slaže i puno mojih kolega, da se skraćivanje radnog vremena moglo itekako izbjeći." 

Kontaktirali smo nekoliko knjižnica koje rade po novom rasporedu jer su nas zanimali njihovi dojmovi o promijenjenom načinu rada, kao i zadovoljstvo korisnika. Međutim, preusmjerili su nas na adresu gospođe Maras koja je izjavila kako je „u organizaciji posla u jednoj smjeni svaka pojedina lokacija vodila je računa o svojim programima i uslugama koje provodi te je na taj način prilagodila radno vrijeme. Svi programi, aktivnosti, čitateljski klubovi i raznovrsne radionice za djecu i odrasle provode se bez obzira na rad u jednoj smjeni što se može provjeriti na stranicama svake od pojedinih knjižnica. Riječ je o 10 lokacija od ukupno 42 lokacije u gradu, tako da članovi i korisnici knjižnica i dalje imaju dostupnu uslugu na ostalim lokacijama od 8 sati do 20 sati.“

Međutim, iako se može činiti kako je prilagodba bezbolno odrađena, saznali smo da korisnici ovom odlukom ipak nisu zadovoljni.

Korisnici su definitivno razočarani skraćivanjem radnog vremena knjižnica, i zbog posudbe knjiga i zbog drugih sadržaja koje knjižnice nude. Mislim, govorimo o vrlo jednostavnim stvarima: o mentalnom zdravlju, o prostoru mira i novih ideja, o mjestu gdje čovjek može doći i čitati za sebe, gdje dijete može doći poslušati neku bajku, gdje se student može doći spremati za ispit. Stalno nas zovu da nas pitaju kako radite sada, jeste li otvoreni danas, hoće li i vas zatvoriti... Vjerujem i da su najviše pogođeni oni korisnici čije pritužbe niti ne čujemo, iz onih mjesta u Zagrebu i okolici kojima se ukidaju stajališta bibliobusa; jedna cijela smjena bibliobusa je ukinuta prošle godine, a sada u ožujku je ukinuto i stajalište u Svetoj Nedelji, na primjer. To nisu najposjećenije lokacije u našoj mreži, ali su svakako među najsrčanijima. Tamo gdje nema tako puno knjižnica kao u centru Zagreba, dolazak jednog bibliobusa je događaj koji se željno iščekuje. Tko može reći da jedna takva usluga košta Grad Zagreb previše da bi bila isplativa? To što knjižnice pružaju građanima je objektivno nenaplativo, i to će vam i naši korisnici potvrditi”, rekao nam je djelatnik knjižnice.

Zanimljivo je da se radi o manjim, kvartovskim knjižnicama, što utječe i na kulturna događanja u lokalnim zajednicama. Djeca rado provode vrijeme u knjižnici, stariji sugrađani idu čitati novine, što je na svakodnevnoj bazi tijekom dana, a ondje se odvijaju i prigodni programi. „Da, kulturna događanja koja nalaze svoj prostor u knjižnicama oživljuju kvart i lokalnu zajednicu. Kako živimo u turbo kapitalizmu, u kojem ni vremena ni novca nikad nema dovoljno, smanjeni kapaciteti za održavanje događanja vode prema tome da se aktivnima održe samo oni pomodarski programi krojeni za skupljanje lajkova na društvenim mrežama, dok će prilike za uvođenje nečeg novog i osvježavajućeg u starim institucijama kao što je naša biti sve manje i manje. No, činjenica je i da se vremena mijenjaju, u našem slučaju prema zdravijim stilovima života, prema novim promišljanjima postojećih struktura, prema brizi za duševno zdravlje... Takve inicijative će naći svoje formate, bilo to u knjižnicama ili negdje drugdje. Nadam se da ćemo imati dovoljno sluha i mogućnosti da ih ugostimo kod nas, da na taj način ostanemo u korak s promjenom.“

No nezadovoljstvo korisnika ipak ne bi trebalo potrajati. Janja Maras poručila nam je da se od jeseni sve vraća na staro: „Rad u jednoj smjeni pojedinih lokacija privremena je mjera do zapošljavanja novih djelatnika. Za zapošljavanje novih djelatnika Knjižnice grada Zagreba trebaju suglasnost svog osnivača, Grada Zagreba i čim su suglasnosti dobivene, polovicom svibnja, raspisani su natječaji za zapošljavanje. Trenutno su u tijeku natječaji za zapošljavanje više djelatnika, knjižničara i knjižničarskih tehničara, te će se, čim se završi proces zapošljavanja, radno vrijeme knjižnica vratiti na cjelodnevni rad.“

Knjižnice grada Zagreba i dalje igraju važnu ulogu u životu korisnika, ne samo što se tiče posudbe knjiga, nego ostaju punktovi za okupljanje građana i posjećivanje kulturnih sadržaja, stoga se veselimo rujnu i povratku knjižnica u njihov uobičajeni životni i radni ritam.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage untitled design   2024 04 08t124123.570 05.04.2024.

Veseliti se tuđem uspjehu kao svome: o uredničkom radu s mladima

Urednice i urednike - Anu Brnardić, Krunu Lokotara, Anitu Peti-Stantić, Marka Pogačara i Andriju Škare - pitali smo o njihovu procesu rada s onima koji tek zakoračuju u književno polje

Piše: Matija Prica

U fokusu
Homepage untitled design  28 26.01.2024.

Zakon za budućnost?

Danas, 26. siječnja, Hrvatski sabor izglasao je Zakon o hrvatskom jeziku, koji je posljednjih mjeseci bio tema prijepora stručne i šire javnosti.

Piše: Anja Tomljenović i Ivana Dražić

U fokusu
Homepage virginia woolf 1912.jpg large 05.12.2023.

Tko se boji feminističke kritike?

O dihotomiji između feminizma i književne ili umjetničke autonomije, koja se analogijom širi na dihotomiju politike i književnosti, stalnom mjestu književnoznanstvenih prijepora unatrag nekoliko desetljeća.

Piše: Mirela Dakić

U fokusu
Homepage 359455218 594306512813757 8018325732218807553 n  1 13.07.2023.

Imaginacije Balkana u Sarajevu

Već osmi po redu Međunarodni festival književnosti Bookstan ove je godine održan od 5. do 8. srpnja, a Petra Amalia Bachmann donosi reportažu.

Piše: Petra Amalia Bachmann

U fokusu
Homepage untitled design  15 05.06.2023.

Kako pisati o onome što volimo? Mistika, eros & fandom.

"Ovaj tekst niče na mjestu osvrta na knjigu Anne Carson 'Razstvaranje' / 'Decreation', upravo širenjem fokusa s jedne knjige o kojoj mi se činilo neodoljivo (i) nemoguće pisati, na fenomen kritičke blokade pri susretu s umjetnošću koju volimo."

Piše: An. Fazekaš

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu