Page arrow

Krakovski Lokator u Booksi

Large 117
Srijeda
25.04.2007.

Već šest godina na krakovskom Kazimierzu (Krakowska 27), kvartu poznatom po noćnom životu, klub Lokator iznenađuje svoje posjetitelje. Ispočetka zamišljen kao galerija, otvoren je kao kafić s izložbenim prostorom, a ubrzo se pretvorio u jednu od najzanimljivih neformalnih kulturnih institucija u Krakovu.

Iznenadio je i samog osnivača, grafičara i fotografa Piotra Kalinskog time što je postao jedno od omiljenih okupljališta ljubitelja književnosti. Stalni posjetitelji toliko su se uživjeli u očaravajuću atmosferu ovog mjesta da su vrlo rado prihvatili ime stalnih ‘lokatora’.

Zanimanje javnosti postalo je najbolja inspiracija za vođenje kluba. Gomilale su se ideje i s njima nova publika. Lokator se nakon par godina rada u tijesnom prostoru prošle godine preselio u prostor u kojem je napokon pokazao koliko može ponuditi svojim gostima. Od novih 300 kvadrata izdvojen je poseban prostor za malu knjižaru i čitaonicu u kojoj se mogu naći kulturni časopisi i probrane knjige. Partizanski organizirane filmske projekcije kojih se sjećaju posjetitelji ‘starog’ Lokatora u ‘novom’ su se smjestile u kino-dvoranu, a izložbe fotografija sad se mogu pogledati u zasebnom prostoru nazvanom Machina Fotografika, jedinoj galeriji u Krakovu u koju se ulazi kroz prozor (i to jedan od prozora kluba Lokator, naravno).

Što se događa u Lokatoru?

Na maloj pozornici u najvećoj, crvenoj dvorani najčešće se sastaju pisci. Književne večeri, tematski sastanci, književne revije i festivali, mali i veliki, ciklički i spontani književni razgovori prirodna su posljedica prijateljskih odnosa s pojedinim piscima i kritičarima te ozbiljne suradnje s izdavačima (Korporacja Ha!art, Czarne, WAB, Bezdro¿a, Zielona Sowa i dr.) i drugim institucijama. Ovdje sa svojim knjigama nastupaju pisci poput Wojciecha Kuczoka, Mariusza Sieniewicza i Adama Wiedemana, ovdje poznati poljski prevoditelj Jan Gondowicz vodi Patafizički seminar inspiriran djetatnošću Radionice potencijalne književnosti OuLiPo, ovdje rado dolaze umjetnici i pisci iz Češke na razgovor s bohemistom Igorom Kêdzierskim, a književnici i prevoditelji okupljeni oko časopisa ‘Literatura na ¦wiecie’ na redovitim sastancima odaju tajne svog zanata.

Filmski klub Lokator besplatno nudi projekcije podijeljene u cikluse - Neovisni autori američkog filma, Češki film, U starome kinu (ciklus filmova starijih od 50 godina), Originalni ponedjeljci (filmovi u originalnoj jezičnoj verziji), Animacija, i dr.  Uz sve projekcije ide i kratko predavanje filmologa.

Program kluba obuhvaća i koncerte, performance i male kazališne predstave. Stalnim ‘lokatorima’, ali i novim gostima najdraži su spontani događaji po kojima je Lokator poznat, primjerice slide-show na bijeloj haljini glumice u sklopu obilježavanja Dana trave, proljetna juha poslužena na otvorenju izložbe umjesto vina ili akcije kao što su ‘Književni zec’, ‘Kazališna jelka’ i ‘Lokatorski đavao’ u kojima su umjetnici zamijenili uloge, npr. pisci su morali crtati, a likovni umjetnici su se bavili književnom kritikom.


Važniji lokatorski događaji popraćeni su u besplatnom artzinu ‘Mrówki w czekoladzie’ (Mravci u čokoladi) koji se tiska u nakladi od 101 primjerka.

 
Klub ima i svoje vlastito redovito tiskano glasilo. Mjesečnik ‘Mrówkojad' (Mravojed) izlazi skoro godinu dana i funkcionira poput lokatorske crno-bijele (stilistika svojstvena glavnom lokatorskom grafičaru) memorije u kojoj su sahranjeni sastanci, riječi, stvari, imena, misli, projekti, gradske akcije, radionice, izložbe, najave...
‘Mravojeda’ izdaje udruga ¦wiat Przedstawiony koja vodi klub, a dostupan je besplatno na odabranim kulturnim mjestima u Krakovu i u klubovima-prijateljima Lokatora u Europi. Recimo, u Booksi!

Lokator k sebi poziva brojne goste iz Poljske i drugih zemalja, ali i sam rado izlazi iz zgrade u kojoj stanuje. Sa svojim kulturnim programom posjetio je već Nürnberg, Prag i Brno. Sad je na redu i zagrebačka Booksa!
         

Dominika Kaniecka

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage dizajn bez naslova  15 08.03.2021.

Praktični osmomartovski vodič za i kroz književne nagrade

Koji su sve mogući razlozi koji dovedu do tako očigledne posljedice da književnost žena nije podjednako nagrađivana i vrednovana kao muško stvaralaštvo? Još uvijek aktualan tekst Nađe Bobičić.

Piše: Nađa Bobičić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu