Page arrow

Tihomir Ponoš na rubu revolucije

Large 146
Subota
12.05.2007.

Svima nama, Tihomirovim prijateljima, koji smo godinama iščekivali i pratili mukotrpni porod njegove prve povjesničarske knjige, tamo od samih začetaka ideje, preko teških dogovora i razgovora s nekadašnjim političkim celebrityjima, zatim prateći njegov gotovo nogometni transfer iz Vjesnika u Novi list koji je također Tihomiru uzeo puno vremena i živaca, pa sve do predaje rukopisa, prikupljanja fotografija i čekanja na prijelom knjige, nimalo nije stran podatak kojeg je u polušali iznio Ivo Škrabalo na predstavljanju knjige Na rubu revolucije - studenti '71 prije nekoliko dana u Profilovom veledućanu (nažalost, unatoč autorovoj želji, nije bilo moguće organizirati promociju u legendarnoj dvorani 7 Filozofskog fakulteta gdje se odigrao gro zbivanja koja se spominju u knjizi).

Naime, autor Tihomir Ponoš, dobitnik nagrade HHO za širenje ljudskih prava u medijima, povjesničar po struci i vokaciji, novinar po uvjerenju, rodio se 21.12.1970 - tog istog dana kad je legendarni Ivan Zvonimir Čičak (da, isti onaj koji nas danas maltretira svojim vrtlarskim radovima i obiteljskim okupljanjima) postao studentom prorektorom zagrebačkog Sveučilišta. S obzirom da je tako Tihomir Ponoš postao gotovo stigmatiziran tim datumom, ostaje nam samo nadati se da nećemo baš toliko dugo čekati Tihomirovu drugu knjigu o, primjerice, posjeti Elvisa Presleya Richardu Nixonu, što se isto tako dogodilo tog datuma.

Kao što se to uvriježilo kod povjesničara njegove generacije (poput, recimo, znatno eksponiranijeg i produktivnijeg Tvrtka Jakovine koji je, uzgred, bivajući urednikom knjige napisao i predgovor koji pojašnjava kontekst teme), Tihomir se Ponoš ne libi donositi i argumentirati vrijednosne sudove koji ponekad i odudaraju od kanonskog tumačenja naše relativno bliske povijesti, koja je na tragu europskog šezdesetosmašenja, ali s potpuno drugih premisa 1971. idejno začela i današnju neovisnu Hrvatsku, što je gotovo opće mjesto s kojim se svi povjesničari jednoglasno slažu. Već i kroz dvosmisleni naslov, Ponoš iznosi hrabru tezu koju će malotko htjeti prepoznati - rub revolucije je kako granica, tako i margina.

Izuzetno lakog pera,  dokumentarističkog materijala prepunog sitnih, gotovo trivijalnih detalja (npr. zaključcima X. Sjednice CK SKH 1970. protivila se samo Katica Pintar, radnica Ghetaldusa) koji daju prijeko potrebno meso i boju inače teško prohodnom povijesnom štivu, te s gomilom štikleca o današnjim javnosnim akterima (Inoslav je Bešker sa Slobodanom Šnajderom predlagao komunu na Filozofskom fakultetu ne bi li živjeli 'konkretnu utopiju', a Predrag Raos je, nimalo čudno, još tada za sebe vikao da je redom ateist, čičkovac i marksist), prvijenac Tihomira Ponoša Na rubu revolucije bez svake će se sumnje kandidirati za sam vrh ovogodišnje domaće publicističke produkcije, vjerojatno ući u uži izbor za nagradu Jutarnjeg, a valjalo bi je pročitati, kako zbog njene iznimne vrijednosti i umješnog autorova pisanja, tako i zbog žaljenja za slavnim danima kad su studenti imali prilično toga za reći i kad su valjda posljednji put prosvjedovali zbog nečeg daleko pametnijeg od cijene jogurta u menzi. 

Božidar Pavlović

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage dizajn bez naslova  15 08.03.2021.

Praktični osmomartovski vodič za i kroz književne nagrade

Koji su sve mogući razlozi koji dovedu do tako očigledne posljedice da književnost žena nije podjednako nagrađivana i vrednovana kao muško stvaralaštvo? Još uvijek aktualan tekst Nađe Bobičić.

Piše: Nađa Bobičić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu