Muški pjesnički blok projekta BEK!

Ovogodišnji muški pjesnički blok projekta BEK (Besplatne Elektroničke Knjige) obuhvaća šest hvaljenih i/ili nagrađivanih naslova tri generacije hrvatskih pjesnika: od onih rođenih krajem 40ih i početkom 50h (Grgas, Maleš) preko onih rođenih sredinom 60ih (Kirin, Šodan) do onih rođenih krajem 70ih i početkom 80ih (Kunštić, Nagulov). Njima je dodan sedmi, ovogodišnji elektronički „original“: izbor iz poezije Voje Šindolića kojim predstavljaju ravno pola stoljeća njegova pjesnikovanja. Osim toga, objavljivanjem ovogodišnjeg muškog pjesničkog bloka s tri dosad neobjavljivana autora (Grgas, Kunštić, Šindolić) premašena je brojka od 200 objavljenih domaćih autorica i autora!

Na stranicama BEK-a nalazi se sedam novih naslova: Zablaće Stipe Grgasa, Malešne Miroslava Kirina, Kora Ivana Kunštića, Mutno Branka Maleša, Tanja Franje Nagulova, Tiranija svakodnevice Voje Šindolića te Unutarnji neprijatelj Damira Šodana.

Za zbirku Zablaće Stipe Grgasa BEK ističe „pjesnički prvijenac uglednog profesora anglistike Stipe Grgasa, odmah po objavljivanju stekla je naklonost stručne kritike i našla se u finalu nekoliko važnih nagrada. S pravom, jer riječ je o iznimnoj poeziji koja kroz (mikro)zavičajnu optiku čitatelju predočuje općeljudsko iskustvo (političko-povijesnog, jezičnog i intimnog) naslijeđa, pamćenja i nedaća, iskustvo koje kao da se kroz život svakoga pojedinca „vječno vraća“ isto ili djelomice varirano, a ovdje, pjesničkom snagom i umijećem stavlja na estetski visoku razinu. Knjiga prvijenac, ali knjiga koja ostaje.“

Za zbirku Malešne Miroslava Kirina navode da autor „ispisuje više od stotinu mikrofikcija/mini-eseja/pjesama u prozi, raspoređenih u četiri ciklusa koji obuhvaćaju i istražuju različite smjerove i slobodu prostiranja poetskog teksta. Riječ malešno evocira nježnost i krhkost, dok svaki fragment pulsira snagom i potencijalom veće priče u kojoj se odražava i moć i nemoć jezika te slojevita povezanost i suodnos vlastitoga autorskog glasa i glasova drugih autora.“

Za zbirku Kora Ivana Kunštića ističu kako je „prva, i na žalost jedina, knjiga đakovačkog pjesnika Ivana Kunštića. Njegov lirski subjekt istražuje slojevite te pomalo paradoksalne prostornovremenske odnose, dok panonski zavičaj postaje mjerilo duhovne i tjelesne dimenzije teksta. Zbirka Kora čisti je i fini lirski destilat godinama taložene i odležane književne, glazbene, a posebice filmske lektire te tihog, duboko intimnoga osjećajnog svijeta.“

Za zbirku Mutno Branka Maleša navode da nas ti stihovi „vraćaju u prazoru čovječanstva, kad je (naj)prvo bila gesta. Maleš je najradikalniji poetski mistik u modernoj hrvatskoj poeziji, odnosno najustrajniji u svojoj ekscentričnost, ali i najizopćeniji domaći poetski praktičar iz svijeta koji bez skrupula i milosti zastupa masovno življenje, masovnu kulturu i masovan jezik. Riječju, pjesnički živ, zaključuje u svojoj uredničkoj bilješci Ervin Jahić.“

Za zbirku Tanje Franje Nagulova ističu da se drugo izdanje „pojavljuje u novom ruhu, ali i pod novim svjetlom: poetičke mijene hrvatske poezije u međuvremenu su se razračunale i pomirile s metaforom, semantičkim konkretizmom i intermedijalnim praksama; Tanja danas djeluje i anticipirajuće i svježe, i uklopivo i razlikovno. Autoironični kanconijer nastao u vremenu nepopularnom za kanconijere, premrežen filmom, literaturom i metajezičnim igrama sada se pojavljuje na novom mediju, šireći svoje područje djelovanja, potvrđujući time i vlastitu neprolaznost.“

Za zbirku Tiranija svakodnevice Voje Šindolića navode da je „jedinstveni, za e-izdanje pripremljeni izbor poezije iz bogatog opusa jednog od vodećih pjesnika, prevoditelja i promicatelja bitništva na ovim prostorima. Poput lirskog dnevnika, ovaj opsežan i kronološki uređen presjek svjedoči o svim društvenim, ali i privatnim mijenama, koje je kroz desetljeća prošao i prolazi autor, a s njim i svi mi. Vojo Šindolić time se u domaćem književnom polju pozicionira kao jedan od značajnijih lirskih kroničara, pjesnika, bitnika.“

Za posljednju objavljenu zbirku Unutarnji neprijatelj Damira Šodana ističu da je „poetski mozaik koji spaja urbanu mitologiju, kulturne reference te vlastite duhovne preokupacije i introspekcije. U njegovoj kući slavnih žive i poznate i marginalne figure, od Fidipida, Lou Reeda i Borisa Marune do Hrvatica s Instagrama, drugarice Milke i zgodne splitske blagajnice. Unutar pet pjesničkih ciklusa Šodanov lirski subjekt istražuje granice suvremenog svijeta i humanističkih ideala, prelazeći između zapadnih i istočnih granica, povijesnih trenutaka te osobnih egzistencijalnih i društvenih previranja. Njegov jedinstveni glas, duboko ukorijenjen u bogatoj anglosaksonskoj tradiciji s nijansama feralovske satire, reduciranim pjesničkim izrazom precizno bilježi duh vremena, vješto balansirajući ironiju, humor i filozofske uvide.“

Dosad je objavljen čak 31 naslov deset dobitnika nagrade Goranov vijenac 2024. godine koja se dodjeljuje za cjelokupan pjesnički opus te 42 naslova 23 dobitnika Gorana za mlade pjesnike, odnosno 28 naslova 11 dobitnika Kvirina za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu te 33 naslova 17 dobitnika Kvirina za mlade pjesnike.

Čitajte poeziju i čitajte Besplatne elektroničke knjige!