Najuži izbor za NIN-ovu nagradu

Foto: NIN / Đorđe Kojadinović

Ponedjeljak
20.01.2025.

Žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsjednik), Mladen Vesković, Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović i Vladimir Gvozden od sveukupno 185 pristiglih romana, odabrao je četiri najbolja!

To su, po redoslijedu pristizanja:
Duž oštrog noža leti ptica, Tanja Stupar Trifunović (Laguna), 
Lutam sad mrtav svetom, Borivoj Gerzić (Rende Books, Beograd), 
NGDL, Marinko Arsić Ivkov (Niški kulturni centar) 
Limeni lijes za Zaimović Zejnu, Muharem Bazdulj (Kosmos, Beograd) 

Prenosimo i kratak komentar žirija na izbor:

Mladen Vesković ističe: „Nisu svi odabrani naslovi bili moj prvi izbor. Dva od njih nisu, žargonski rečeno, moja šolja čaja. Duž oštrog noža leti ptica Tanje Stupar Trifunović – jeste. To je knjiga o ratu u Bosni devedesetih. Od mnogo knjiga koje su napisane o tome i koje su ove godine bile u opticaju, ova je, nema sumnje, među nekolicinom najboljih. U njoj se, između ostalog, vrlo dobro barata svim skalama književnog zanata. I Limeni lijes za Zaimović Zejnu Muharema Bazdulja govori o istoj temi, naravno na sasvim drugačiji način. Razuđenije u pripovedanju , sa više prožetih tema. NGDL govori o istoj stvari, možda na najneobičniji način. Možda bi mogli reći da je to suviše knjiga sa istom temom... A Lutam sad mrtav svetom, nije nešto što bi trebalo u ovom kontekstu fokusirati.“

Tamara Mitrović navodi kako možemo zaključiti kako su posrijedi tri romana s ratnom tematikom, te u nastavku navodi: „Ali ono što je važno i dobro, jeste to što su pristupi sasvim drugačiji. U romanu NGDL Ivkov na jedan humoristički način prilazi toj temi. Limeni lijes za Zaimović Zejnu je ispovedna proza, jedan furiozni narativ koji nas udara u pleksus. Možda najbolje ispričana priča o atmosferi pred rat, što dosad nismo imali, jeste u knjizi Duž oštrog noža leti ptica. I nešto što je potpuno različito, ne samo od romana u ovom izboru, nego i od domaće produkcije nekoliko godina unazad, vrlo je promišljen filozofski roman Lutam sad mrtav svetom, koji već samim naslovom asocira i koji odlikuje i beketovski odnos prema stvarnosti sa pitanjima smisla života ‒ što je na svoj način i pitanje pomenutih ratnih romana, ali ovo je izvan svakog određenog, konkretnog trenutka.“

Adrijana Marčetić naglašava da su romani veoma različiti: „A svi su veoma dobri i svaki bi mogao da ponese nagradu. S pravom i s razlogom. Želim da skrenem pažnju na nešto što se tiče ovogodišnje produkcije. Iako smo imali veoma veliki broj knjiga, u ovom i prethodnom krugu smo ipak izdvojili solidan broj naslova koji zaista zaslužuju čitalačku pažnju. Naročito tu mislim na neke mlađe autore, koji se pojavljuju prvi put, ili sa prvim romanom, a ranije su pisali neke druge žanrove. Naš posao, kao žirija, ove godine je doneo i zadovoljstvo u čitanju."

Vladimir Gvozden napominje da su u najuži izbor ušla djela koja su tematski srodna: „Tri od njih se bave ratom devedesetih, na različite načine. Jedno od njih je parodijsko, što je inovativno na našoj sceni, vrlo zanimljivo i vredno pažnje. Mislim da romani koji su ušli imaju sličnosti. Shodno onome kako današnja proza funkcioniše – nema preterane narativne složenosti. To je glas jednog pripovedača koji se razliva po romanu, a žiri će ih, naravno, posmatrati u duhu vremena. Mislim da je ove godine bila prilično ujednačena scena, sa romanima koji su srodni i tematski i u svojim postupcima.“

Predsjednik žirija, Aleksandar Jerkov, zaključuje: „Svih deset naslova koji su bili u užem izboru zaslužuju pažnju i čitanje. I nijedan čitalac se neće prevariti ako bude posvetio pažnju bilo kojoj od ovih knjiga. Ovaj član žirija sa velikim žaljenjem gleda na dilemu mogu li dela autora koji su preminuli u godini objavljivanja svoje knjige, ravnopravno da učestvuju u takmičenju za NIN-ovu nagradu. Mislim da bi neka drugačija rešenja bila isto tako dobra, možda i bolja. Kad je reč o četiri odabrana romana u najužem izboru, sva četiri su vrlo zanimljiva, neki su izuzetno neobični i poetički provokativni, čemu sam uvek bio sklon. Neki pokazuju tematsko narastanje kapaciteta i pisanja, neki dolaze od uglednih pisaca koji mogu da iznenade, bilo lakoćom pripovedanja, bilo neobičnošću svog postupka. I mislim da će se žiri zabaviti o dobru i poprilično pomučiti da odabere pobednički roman."

S nestrpljenjem iščekujemo pobjednicu/ka!

Izvor: NIN

Možda će vas zanimati
Intervju
15.06.2021.

'Kad pišemo, ne možemo sasvim pobjeći iz sebe.'

O pisanju poezije i proze, romanu 'Otkako sam kupila labuda', nelagodi pisanja i moći djelovanja književnosti te mnogim drugim temama razgovarali smo s Tanjom Stupar-Trifunović.

Piše: Sara Tomac

Kritike
23.03.2020.

Napukline četiri zida, lezbejska ljubav i feranteovska poetika

Roman 'Otkako sam kupila labuda' Tanje Stupar Trifunović najbolji je kada se igra odnosom pozadine i prednjeg plana, ličnog i političkog

Piše: Nađa Bobičić

Kritike
18.09.2016.

Lutanje u stranom žanru

Krimić 'Mali prozor' Muharema Bazdulja zbog manjka konzistentnosti i žanrovske discipline neće ostaviti dublji trag. 

Piše: Dalibor Plečić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu