Regionalna književna zajednica nominirala je čak 153 naslova za ovogodišnju, treću po redu „Šteficu Cvek”. Kroz nekoliko krugova žiriranja izbor je na kraju sveden na sedam izdanja! Umjesto da bira samo jednog pobjednika, „Štefica Cvek” slavi kolektivni utjecaj ovih djela koja izazivaju konvencije, potiču kritičku misao i nude novi pogled na goruća pitanja našeg vremena.
O finalnom književnom izboru nazvanom po legendarnoj junakinji feminističkog klasika Dubravke Ugrešić odlučivale su članice žirija – Maja Abadžija (Bosna i Hercegovina), Dara Šljukić (Srbija) i Manja Veličkovska (Sjeverna Makedonija).
„Vjerujemo da knjige koje biramo pomiču granice suvremene književnosti na jugoslavenskom prostoru i stvaraju nove svjetove u kojima su otpor i nada ponovo mogući. Svi ovi radovi su neophodni i svi zaslužuju vašu pažnju jer nastavljaju inspirirati dijalog i poticati promjene”, navodi se u saopćenju žirija.
U nastavku pročitajte obrazloženja žirija:
Jedinstveni matični broj, Lidija Dimkovska, (TRI, 2023)
Edinstven matičen broj dobiva sve zasluge za majstorski spoj geopolitičkih tenzija sa složenom obiteljskom dinamikom. Istražujući aktualna pitanja izazvana ratovima, okupacijskim politikama i neokolonijalizmima, kroz koje se psihologiziraju porijeklo i klasa, roman je jedan od rijetkih primjera slojevitog fikcionalnog sjaja. Kroz Katerinin lik, koji pokušava razumjeti postupke šutljivog oca i zajedljive, ali krhke majke, narativ je zainteresiran za gubljenje i pronalaženje nade u prešućenoj prošlosti turske okupacije Sjevernog Cipra. Kroz frazu „zauzeti pustoš“, ovaj roman sa razvojnom linijom tipičnom za dekolonijalni futurizam, problematizira mogućnost osobne i kolektivne obnove, i aktivno razmišlja o tome kako razorene zajednice i pojedinci još uvijek mogu zamišljati manje bolnu budućnost, neokaljanu kolonijalizmom i nacionalizmom. Izdvajamo ovo djelo zbog njegovog suptilnog udaljavanja od narativa prošlosti i gubitka i preusmjeravanja interesa na sve ono što se još može zamisliti.
U haosu radosti, Kalia Dimitrova (samoizdata, 2023)
U haosu radosti je knjiga koja se ističe smjelom duhovitošću, nepretencioznim cinizmom i vještinom pronalaženja radosti u uskogrudnoj kulturi kasnog kapitalističkog i heteropatrijarhalnog kaosa. Zbirka odaje osjećaj lakoće u bavljenju pitanjima roda i seksualnosti, razotkrivajući podlost i plitkost ljudske opsesije da sve razvrsta i definira. Poezija Dimitrove je suvremena oda koja slavi prijateljstvo i izabranu obitelj, raznolikost queer svjetova, i sve to čini da osjetimo mir i radost u našem malom i neophodnom intimnom kaosu. U vremenu opće slabosti, ovu knjigu izdvajamo po tome što predano i bezrezervno prenosi prijeko potrebnu životnu nadu.
Četiri lakta unutra, Eva Simčić (V.B.Z., 2023)
Prvijenac riječke autorice Eve Simčić, Četiri lakta unutra, plijeni autentičnošću svoje imigrantske priče – Najbolja zemlja na svijetu razotkriva se u ovom tekstu u najboljem slučaju kao razočarenje, a u najgorem kao košmarni kafkijanski labirint. Šarmantna kombinacija gorčine i duhovitosti kojom nas pripovjedačica vodi kroz svoju doseljeničku svakodnevnicu kontinuirano u fokusu drži njenu borbu sa depresijom, iskreno progovarajući o stranputicama koje se moraju proći kako bi se došlo do ozdravljenja. Simčić vješto u romaneskni tekst upliće esejistički diskurs, ilustraciju, medicinsku dijagnostiku, poeziju, tvoreći kompleksno, a ipak pitko djelo koje odiše generacijskom prepoznatljivošću. Tragajući po preskupim iznajmljenim stanovima, među uvrnutim poznanicima, u hodnicima čekaonica ili sigurnosti uspomena, pripovjedačica uviđa da mora proći dug i mučan put ne bi li shvatila kako su njen lijek – i njen dom – u njoj samoj.
Temeljenje kuće, Marija Andrijašević (Fraktura, 2023)
Marija Andrijašević je u knjizi Temeljenje kuće postigla preciznu ravnotežu između eksperimentalnosti i komunikativnosti. Svakim od prozno-poetskih “blokova” koji čine ovu knjigu dominira samosvjestan ženski glas koji promišlja temu o kojoj se u ovdašnjim književnostima nedovoljno govori – rodni aspekt nasljeđivanja. Kada brat sestri prepusti vlasništvo nad zemljom, krši se jedan od najstarijih patrijarhalnih običaja na ovim prostorima – da zemlja i imovina, bar u pravilu, pripada muškom nasljedniku. No za Mariju Andrijašević ova je okolnost samo začetak meditacije o pripadanju zemlji, kući, porodici, selu, samoj sebi… “Zidajući” svoju prozno-poetsku nastambu od ideje, preko nacrta do izvedbe, ona gradi i alegoriju kuće kao same sebe, te krajnje suptilnim feminističkim angažmanom dotiče neke posve univerzalne teme kao što su odnos kćeri i roditelja, brata i sestre, dilema o stvaranju vlastite porodice, ljubav, rad, samoća, strah, smrt. Tematsku odvažnost autorica podupire pomno osmišljenim konceptom i uzbudljivim, nepretencioznim lirskim iskazom.
ŽENE BIH za djecu – Ilustrovano putovanje s izuzetnim ženama iz prošlosti (Sarajevski otvoreni centar, 2023, književnost za djecu), autori i autorice: Adisa Bašić, Bjanka Alajbegović, Boriša Mraović, Emir Zametica, Enes Kurtović, Ferida Duraković, Lamija Begagić, Lamija Grebo, Lamija Milišić, Lejla Kalamujić, Nikolina Todorović. Sabina Fidahić, Selma Asotić, Tamara Zablocki, Zoran Ćatić
Nakon posljednjeg vala popularnosti zbirki biografija izuzetnih žena, i kod nas i u svijetu, činilo se da je ovaj žanr iscrpio svoje mogućnosti. Vrijednost Žena BiH za djecu upravo je u tome što, oslanjajući se na bogatu tradiciju žanra, i učeći iz nje, pokazuju njegovu rastegljivost i slojevitost. Pedagoški element je uvijek bio prisutan u sličnim knjigama, a u Ženama BiH za djecu on je eksplicitno promišljen i razrađen na nivou pitanja, uputstava, zadataka, informacija. Vizualno i prostorno prisutan je koliko i same biografije. Autoricama knjige bilo je jasno da vrijednost žanra nije u suhim podacima, već u njihovoj obradi. Ovo važi i za same biografije, koje u ovoj knjizi premošćuju granicu između povijesti i književnosti.
Kuća se nije mrdnula, Jelena Anđelovska (Partizanska knjiga, 2023)
Kuća se nije mrdnula je poetsko-dramska-prozna zbirka u kojoj se pjesme događaju na krovovima zgrada, u kući, u izbjegličkom stanu. Eksperimentalna forma nije cilj sama po sebi, već se njom postiže specifična atmosferičnost i drži pažnja, i odaje konceptualna promišljenost zbirke u cjelini. Zbirka se bavi temom kuće od izbjegličkog doma-gubljenja doma, preko života u podstanarskim stanovima, nasljeđivanja kuće, do kuće kao sjedišta lezbijske organizacije. Uspjeh ove knjige ogleda se i u bavljenju temama poput rata i različitih formi nasilja – dirljivo, pametno, ali bez patosa i patetičnosti. Ono što pjesme Jelene Anđelovske prenose nisu traumatična iskustva, već hrabra, prkosna suočavanja junaka i junakinja s njima, nekad s očajem, nekad s humorom, ali uvijek s nepokolebljivim duhom.
Strvinari starog svijeta, Tea Tulić (Oceanmore, 2023)
Roman Tee Tulić melankolična je i topla priča o tročlanoj, a potom dvočlanoj obitelji na hrvatskom priobalju, na prijelomu iz osamdesetih u sadašnjost. Roman je o gubitku obitelji i o gubitku svijetle budućnosti, napisan poetičnim, a opet preciznim i sažetim jezikom. Melankolični ton ne zatupljuje oštrinu kritične perspektive na maskulinitet i na rat, ni oštrinu bijesa na nasilje. Oštrina ne narušava duhovitost naratoričine perspektive, nego se nadovezuje na toplinu odnosa između kćerke i oca, te nježnost kćerkinog-naratoričinog prikaza likova roditelja. Strvinari starog svijeta je rijetko uspio roman na svakom nivou, na nivou jezika, tona, kompozicije, karakterizacije likova, prikaza odnosa između likova, pa čak i radnje.
Proglašenje književnog izbora održano je u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u sklopu Festivala ženske umjetnosti i aktivizma Pitchwise, a priznanja dobitnicama bit će uručena u sklopu programa Revije malih književnosti u listopadu.
Književni izbor „Štefica Cvek“ organizuju Pobunjene čitateljke (Srbija), Kulturtreger/Booksa (Hrvatska), Naratorium (Bosna i Hercegovina) i Koalicija MARGINI (Severna Makedonija). Ovogodišnji izbor podržali su Western Balkans Fund, Rekonstrukcija Ženski Fond, La Terra Nostra i Book & Zvook.
Zbirka pjesama Kalije Dimitrove ispunjena je otporom, domišljatošću izglančanog izraza, ali i ljubavlju punom zdravog i inovativnog humora.
Mizogini ispadi u književnom polju postaju gotovo pa pravilo, dok s druge strane jača udruživanje književnica i kritičarki. Koja je u tom kontekstu uloga 'Štefice Cvek' - Nađa Bobičić pitala je Daru Šljukić i Maju Abadžija.