Stotinu i četrdeset godina poslije prvog izdanja "Pustolovina Huckleberryja Finna" iz radionice profesora Everetta izlazi "James", reinterpretacija Twainovog klasika, prešućena priča iza priče, koju nam pripovijeda rob Jim.
Sir Arthur Conan Doyle želio je pisati i druge stvari, primjerice – povijesne romane, a ništa od toga nije se moglo vidjeti od divovske figure Sherlocka Holmesa, najslavnijeg literarnog detektiva u povijesti.
Iskusan inženjer kratke priče, Frode Grytten, ostavlja dojam ležernosti – kao da svakoj od pripovijesti prepušta da se same snađu, odmotaju, zauzmu prostor koji im je potreban i dotaknu sve ono što je važno, iako se možda uvijek i ne čini takvim.
Krachtov barokni, razbarušeno-dendijevski stil pripovijedanja ispunjen je ironijom i najfinijim crnim humorom, te prilagođen pripovijesti koja je bizarna sama po sebi, gotovo da i nema potrebe pretjerivati.
Nisu li književnici uglavnom namćorasta čeljad sklona mnogočemu što je u suprotnosti s većinom ili barem dijelom onoga što odlikuje jednog diplomata?
Danas, na Svjetski dan poezije i rođendan Ivana Gorana Kovačića, Booksa promišlja o poeziji.
Zaključci i preporuke Booksinog Povjerenstva za istraživanje uzroka velikog nezadovoljstva i ogorčenja dan poslije svake dodjele Oscara, Nobelove nagrade za književnost i drugih dodjela i proglašenja na području kinematografije, književnosti, glazbe i svega ostalog.
