Page arrow
Web banner 3Banner mobile 3

Imaginacije Balkana u Sarajevu

Large 359455218 594306512813757 8018325732218807553 n  1

Fotografija: Milomir Kovačević Strašni.

Četvrtak
13.07.2023.
Već osmi po redu Međunarodni festival književnosti Bookstan ove je godine održan od 5. do 8. srpnja. Ovogodišnji festival nosio je naziv Imaginarni Balkan, a pod tom je krovnom temom održano više od četrdeset događanja koja su se te teme doticale bliže ili šire, privlačile brojnu publiku te kako poznata, tako i mnoga nova lica regionalne i svjetske književne scene. Službeno je festival otvorila bugarska povjesničarka Marija Todorova čije je djelo bilo i inspiracija za temu ovoga Bookstana, a zatvorio ga je irski književnik Colm Tóibín razgovorom o svom romanu Čarobnjak. Ove se godine program održavao čak na tri lokacije – u vrtu knjižare Buybook, na Akademiji likovnih umjetnosti, u Ateljeu Figure, a za najmlađe čitatelje i u Američkom kutku Sarajevo te Brčko, ali i u Historijskome muzeju BiH.
Prvoga dana festivala uvjerljivo je najviše publike ponovno privukao Almin Kaplan koji je u razgovoru s piscem i scenaristom Ismetom Prcićem predstavio svoj najnoviji roman Šušanj, roman s prigušivačem u kojemu je sve svedeno na najniži ton, htijenje i nastojanje da se na zgarištu srušene kuće načini nova ne uspostavlja više od minimuma posla i razgovora. Nema junaštva, nema patriotizma, nema patetike, a nema ni ljubavi. Prevladava puka tjelesnost, sve je golo kao glog ujesen. Nema izgrađenih likova, likovi su prigušeni i, kako dodaje Kaplanov sugovornik, svedeni na samo tijelo, bez ikakve introspekcije. Upravo je manjak radnje u Kaplanovim djelima na žustru raspravu nagnao vrlo raspoloženu publiku koja se nimalo nije susprezala od komentara i postavljanja pitanja autoru i moderatoru.
Predstavljanjem kapitalnoga djela naslova Imaginarni Balkan Marije Todorove u razgovoru autorice i Senadina Musabegovića službeno je započelo otvorenje festivala, a Buybookov je vrt bio gotov i premalen za silnu publiku. No, neki su i ostali razočarani zbog manjka karata, a drugima koji su uspjeli prisustvovati događaju problem je stvaralo slabije ozvučenje i teško razabiranje razgovora dvoje akademika. No, možda je bio problem i u prevelikim očekivanjima. Svakako, saznali smo kako bugarska povjesničarka i stručnjakinja za osmanlijsko razdoblje Balkana razlaže svoju teoriju o suvremenim balkanizmima koji nisu samo podvrsta Saidovih orijentalizama, nego čine zaseban, izuzetno kompleksan i bogat značenjski kompleks te imaginarij. Todorova je poslužila kao inspiracija i postala nezaobilaznim autoritetom kada je riječ o istraživanju regionalnih imaginacija, bilo u historiografiji i publicistici ili pak književnoj teoriji. Pisati o identitetima i mitologijama, reprezentacijama i predodžbama Balkana postalo je danas nemoguće bez uvida u ovo, ali i druga djela Marije Todorove, čiji smo lik i djelo svi pred nastup do neke mjere mitologizirali.
Otvaranje je prvoga dana završilo u iznimno vedrom tonu predstavljanjem albuma Sin pustinje Ahmeda Burića. Riječ je o spoken word albumu nastalom u suradnji s glazbenicima Damirom Imamovićem i Tonijem Kitanovskim, a možemo ga slušati kao soundtrack za imaginarni film ili kao pomalo neočekivan nastavak važnoga rukavca jugoslavenskoga rocka. Publika je nakon događaja nastavila veselo druženje u knjižari Buybooka, pokazujući još jednom da je čar Bookstana upravo u vedrome raspoloženju te u druženju i razmjeni mišljenja, iskustava i znanja bez ikakvih distanca između književnika, čitatelja i ostalih kulturnjaka.
Drugi je dan festivala samo nakratko omela kiša, no program je i dalje tekao po rasporedu te smo imali priliku slušati zanimljiv razgovor prevoditeljice Tamine Šop i američkoga pisca i Pulitzerovom nagradom nagrađenoga biografa Benjamina Mosera o Buybookovom izdanju izabranih priča Clarice Lispector, a potom su svoja djela predstavili između ostaloga Đurđica Čilić, Priscilla Morris i Ahmet Ümit, turski pisac koji je privukao mnogobrojnu publiku i za kojega u knjižari saznajemo da ga sarajevska publika vrlo rado čita te da su upravo njegove knjige među najprodavanijima. 
Predstavljanje prvoga romana Almira Imširevića Zlatni geler otvorilo je treći dan festivala, a cijeli su dan obilježila značajna imena regionalne i svjetske književnosti –  Guido Snel, Chris Keulemans, Zoran Žmirić i Olja Savičević Ivančević te kurdski autor Burhan Sönmez kojega je predstavio John Freeman, već vrlo poznato i drago lice sarajevskoga festivala književnosti i glavni moderator prvoga Bookstana.
John Freeman je posljednji dan festivala predstavio svoju novelu Očevidac, a uz njega su posljednji dan festivala posebno obilježili i irski spisatelj Colm Tóibín te Jakuta Alikavazović, francuska književnica i prevoditeljica bosansko-crnogorskih korijena. Autorica je četiri romana, od kojih je za prvi roman Corps Volatis osvojila Goncourta za najbolji roman prvijenac. Redovna je kolumnistica dnevnog lista Libération, te profesorica engleske književnosti na pariškoj Sorbonni. Na festivalu je predstavljen prvi regionalni prijevod njezinoga romana Kako noć odmiče.
U sklopu festivala održana su i ove godine dva okrugla stola, prvi pod naslovom Aktuelni izazovi balkanskog identiteta i drugi naslova Balkanski autori u očima Zapada, ali i dva specijalna gostovanja organizirana u suradnji s pulskim festivalom Sa(n)jam knjige, u okviru kojih su predstavljeni Darko Cvijetić i Boris Dežulović u opuštenoj atmosferi upečatljivoga Ateljea Figure. Nadalje, poseban dio festivala činio je program In Memoriam, a prisjetili smo dvoje prerano preminulih književnika koji su ostavili neizbrisiv trag na kulturnoj sceni – Farah Tahirbegović i Emira Šakovića. U razgovoru nakon programa upravo nam je sinjski književni kritičar Nikola Jelinčić istaknuo koliko je ovaj program bio emotivan, dirljiv i važan. Približio je i onima manje upućenima rad i djelovanje, ali i likove dvoje kulturnjaka te nam pružio nove uvide, kuteve gledanja i prikazao trag koji su za sobom ostavili.
Paralelno s redovnim programom festivala ove je godine po prvi put održan i poseban program Mladi kutak gdje su se najmlađim čitaocima predstavili Vesna Mišanović, John Freeman, Ahmet Ümit, Vedad Drljević, Aslı Tohumcu, Olja Savičević Ivančević, Zlatko Sarajlija i Nenad Veličković. Programi su održani u Američkom kutku Sarajevo, Američkom kutku Brčko te u Historijskome muzeju BiH.
Kao izuzetno važan i već tradicionalan dio Bookstana, ponovno je organizirana i radionica za mlade književne kritičare i kritičarke. Sarajevski je književni festival po tome jedinstven u odnosu na većinu književnih festivala u regiji i šire, a ove godine je radionica organizirana pod vodstvom sveučilišne profesorice Selme Raljević i nosila je naziv Savremena književna i kulturna kritika: Opasno čitanje. Na završnoj ceremoniji festivala polaznicima su dodijeljeni certifikati, a najboljima i nagrade. Prvu je nagradu osvojila Stanislava Paunović, još jedna polaznica koja se vratila na festival nakon što ga je posjetila i prošle godine, jer, kako govori, uvijek se može još ponešto naučiti, a ističe i važnost druženja te umrežavanja.
Razgovarali smo s mnogim autorima i gostima iz regije i svijeta, a svi su isticali važnost druženja i dijaloga koji na Bookstanu nikako ne nedostaju. Vrlo je lako primijeti da je doista najveća čar ovoga festivala u izostanku distance između velikih imena svjetske regionalne scene i posjetitelja: naime, čim završi službeni program i čim pisci siđu s pozornice, razgovori prirodno teku i čitatelji imaju priliku razgovarati sa svojim omiljenim autorima i postaviti im pitanja i izvan zadanih vremenskih okvira, u opuštenijem raspoloženju. Uz ovakve pozitivne dojmove posjetitelja i već kontinuirano bogat program festivala ne preostaje nam ništa no radovati se narednom Bookstanu.
Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage untitled design   2024 04 08t124123.570 05.04.2024.

Veseliti se tuđem uspjehu kao svome: o uredničkom radu s mladima

Urednice i urednike - Anu Brnardić, Krunu Lokotara, Anitu Peti-Stantić, Marka Pogačara i Andriju Škare - pitali smo o njihovu procesu rada s onima koji tek zakoračuju u književno polje

Piše: Matija Prica

U fokusu
Homepage untitled design  28 26.01.2024.

Zakon za budućnost?

Danas, 26. siječnja, Hrvatski sabor izglasao je Zakon o hrvatskom jeziku, koji je posljednjih mjeseci bio tema prijepora stručne i šire javnosti.

Piše: Anja Tomljenović i Ivana Dražić

U fokusu
Homepage virginia woolf 1912.jpg large 05.12.2023.

Tko se boji feminističke kritike?

O dihotomiji između feminizma i književne ili umjetničke autonomije, koja se analogijom širi na dihotomiju politike i književnosti, stalnom mjestu književnoznanstvenih prijepora unatrag nekoliko desetljeća.

Piše: Mirela Dakić

U fokusu
Homepage janko ferlic sfl qonmy00 unsplash 30.06.2023.

Strpljen-spašen

Nedavno nas je dočekala i iznenadila vijest da su Knjižnice grada Zagreba uvele novo radno vrijeme te smo istražili o čemu se radi.

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage untitled design  15 05.06.2023.

Kako pisati o onome što volimo? Mistika, eros & fandom.

"Ovaj tekst niče na mjestu osvrta na knjigu Anne Carson 'Razstvaranje' / 'Decreation', upravo širenjem fokusa s jedne knjige o kojoj mi se činilo neodoljivo (i) nemoguće pisati, na fenomen kritičke blokade pri susretu s umjetnošću koju volimo."

Piše: An. Fazekaš

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu