Beat generacija još uvijek drži ritam

U okviru projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) objavljena je antologija Beat, koju je u prijevodu, izboru i obradi priredio Vojo Šindolić. 

Beat generacija nije bila škola, program ni organizirani književni pokret, nego eksplozija glasova koja je sredinom dvadesetog stoljeća promijenila američku književnost. Nastala je iz neformalnog kruga pisaca i umjetnika okupljenih u New Yorku krajem četrdesetih, a povijesni vrhunac doživjela je sredinom pedesetih godina, odakle se njezin utjecaj brzo proširio prema jazzu, rocku, filmu, kazalištu, likovnoj umjetnosti i kontrakulturnim pokretima šezdesetih.

Antologija okuplja poeziju Lawrencea Ferlinghettija, Jacka Kerouaca, Allena Ginsberga, Gregoryja Corsoa, Garyja Snydera, Michaela McClurea i Petera Orlovskog, pjesnika koji su poeziju vratili glasu, disanju, ritmu, izvedbi i neposrednom iskustvu. Njihove pjesme zvuče poput jazz improvizacija, molitava, putopisnih zapisa, političkih krikova, duhovnih vježbi, uličnih razgovora ili bilježaka uhvaćenih trenutak prije nego što se živo iskustvo pretvori u književnu pozu.

Posebnu vrijednost izboru daje dugogodišnja povezanost Voje Šindolića s književnošću Beat generacije. Kao prevoditelj, antologičar i jedan od najvažnijih hrvatskih poznavatelja američke književne i kontrakulturne scene, beatničku poeziju ne predstavlja kao muzejski eksponat, nego kao živu, nemirnu i još uvijek zaraznu književnu energiju, onu koja je oblikovala i Boba Dylana, Patti Smith, Jima Morrisona, Leonarda Cohena, Toma Waitsa, Davida Bowieja i mnoge druge.

Beat je antologija za one koji poeziju žele čuti, a ne samo pročitati; za sve koje zanima trenutak u kojem se književnost otvorila jazzu, rocku, Istoku, ulici, seksualnoj slobodi, pacifizmu i antiautoritarnosti – i za svakoga tko u poeziji još uvijek traži glas koji se ne miri i ritam koji pokreće.

Vojo Šindolić (Dubrovnik, 1955.) pjesnik je, prevoditelj, antologičar i likovni umjetnik. Studirao je komparativnu književnost u Beogradu i na Sveučilištu Naropa u Boulderu, a kao gostujući predavač predavao je suvremenu američku književnost na kalifornijskim sveučilištima u San Franciscu i Berkeleyju. Preveo je sedamdesetak knjiga Ferlinghettija, Kerouaca, Ginsberga, Snydera, Corsa, McClurea, Bukowskog, Sama Sheparda, Patti Smith, Jima Morrisona, Boba Dylana, Nicka Cavea i drugih. Od 1982. surađuje s Trećim programom Hrvatskog radija, za koji je priredio više od šest stotina emisija o američkim i svjetskim pjesnicima.

Projekt BEK u prvom polugodištu 2026.

U prvih šest mjeseci 2026. u okviru projekta BEK objavljeno je 14 novih pjesničkih naslova. Prema podacima Google Analyticsa, projekt je u tom razdoblju imao 71.727 korisnika (četvrtina njih iz Zagreba), koji su online pročitali 125.083, a na uređaje preuzeli još 33.156 e-knjiga – ukupno 158.329 pročitanih i/ili preuzetih naslova. U prosjeku je svaki dan 399 korisnika online čitalo 695 e-knjiga, a preuzimalo dodatnih 184.

Pad broja korisnika, kažu iz BEK-a, bio je očekivan jer je projekt ostao bez potpore Zaklade Kultura nova, a time i bez dijela proračuna predviđenog za promociju. Utoliko je značajnije što je čitanost e-knjiga ostala na razini prvog polugodišta 2025.

Podsjetimo, BEK već više od 25 godina omogućuje trenutan, legalan i besplatan pristup naslovima suvremene hrvatske književnosti, uz naknadu autoricama i autorima za čitateljski pristup njihovim djelima. Budući da naslovi nisu zaštićeni DRM-om, čitatelji ih mogu slobodno dijeliti. Od pokretanja projekta 2001. zabilježeno je više od 4.990.000 korisnika, koji su online pročitali preko 3 milijuna e-knjiga, a otkad je 2016. dostupna i opcija preuzimanja, skinuli su ih još 831.902.

U veljači je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u travnju „muški pjesnički blok“, svaki sa sedam naslova. Od ukupno 14 objavljenih zbirki, pet je nagrađivanih, a jedna – Fantomsko korijenje Marine Čović – nastala je kao ovogodišnji elektronički „original“ projekta.

U „ženskom bloku“ objavljene su zbirke: Pribor za lov i vremeplov Lane Bojanić (nagrada Na vrh jezika), Fantomsko korijenje Marine Čović, Žene iz Altamire Mateje Jurčević, Kuća na otoku Silbe Ljutak (nagrade Goran i Kvirin za mlade autore te Slavić za prvijenac), A sa šest labradora na more putovat ću Sonje Manojlović, Putovanje oko tijela Marijane Radmilović (nagrade Dragutin Tadijanović i Duhovno hrašće) te Tamni čovjek Birger Martine Vidaić.

U „muškom bloku“ objavljene su zbirke: ono je samo olujne boje Matka Abramića, Košute su plakale bez rogova Denisa Ćosića (nagrade Kvirin za mlade pjesnike i Duhovno hrašće, finale nagrade Kamov), Everest Drage Glamuzine, Kristali Afganistana Ervina Jahića, Rudnik stakla Gorana Milakovića, Dve rali zmeržnjenoga jognja Tomislava Ribića (nagrade Kamov i Zvonko Milković, uži izbor za Fran Galović i Tin Ujević) te Stabla visine Predraga Vrabeca.

Razgovore s autoricama i autorima ženskog, odnosno muškog bloka, pronađite u Booksinoj rubrici Intervju.