Smiješi nam se proljeće, a s njime stiže i naša najznačajnija pjesnička manifestacija koja nosi važne pjesničke nagrade! Ovogodišnja dobitnica Goranovog vijenca je pjesnikinja Vesna Biga, a Gorana za mlade pjesnike dobio je Patrik Gregurec.
Nagrada Goranov vijenac dodjeljuje se za cjelokupni pjesnički opus i izniman doprinos hrvatskom pjesništvu i predstavlja najznačajnije hrvatsko pjesničko priznanje. Žiri u sastavu Tomislav Brlek, Ana Brnardić, Nataša Govedić, Ivica Prtenjača i Olja Savičević Ivančević odlučio je Goranov vijenac, bijenalnu nagradu za pjesnički opus i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti, dodijeliti Vesni Biga.
"Činjenica da je Vesna Biga poeziju počela objavljivati kad je već bila afirmirana prozna autorica, kojoj su pripovijetke i romani osigurali mjesto u antologijama, prijevode i kritički ugled, nesumnjivo je uzrok tome da njezino pjesništvo, s jedne strane, nije recepcijski vidljivo u mjeri u kojoj to doista zaslužuje, mada jest kritički bez iznimke visoko vrednovano, dok se s druge, a što je svakako daleko važnije, u cjelini odlikuje izrazitom zrelošću, kako na razini poetičkog koncepta, tako i u pogledu pjesničke izvedbe.
U perspektivi modernog hrvatskog pjesništva, Vesna Biga svojim je opusom kroz proteklih četvrt stoljeća ustanovila jedan od ključnih orijentira koji mu omogućuje daljnje kretanje. Zbog toga nagrada Goranov vijenac za 2022. godinu ne samo da odlazi u prave ruke, nego i u pravi čas", naglasio je Tomislav Brlek.
Goran za mlade pjesnike najznačajnije je hrvatsko priznanje za mlade pjesnike/inje, a sastoji se od objave nagrađenog rukopisa u uglednoj biblioteci Novi hrvatski pjesnici, u izdanju SKUD-a Ivan Goran Kovačić. Na ovogodišnji natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike pristiglo je ukupno 60 rukopisa. Žiri koji su činili Damir Radić, Davor Ivankovac i Mateja Jurčević jednoglasno je kao najbolji rukopis izdvojio onaj Patrika Gregurca pod naslovom Špaga.
Mateja Jurčević istaknula je kako se rukopis Špaga izdvojio "kao idejno i konceptualno intrigantan autorski pothvat s duboko promišljenim unutarnjim vezama među glasovima koji supostoje u tekstu, međusobno surađujući ili se sukobljavajući. Gregurčev samosvojan pjesnički glas spaja pripovijedanje i pjesništvo, oblikujući suvremenu poemu koja se dotiče unutarnje podvojenosti, pitanja ljubavi, njezine mogućnosti ili nemogućnosti, uspona prema vrhu ili pada u provaliju.
Duboka osviještenost Patrika Gregurca o mogućnostima poezije, o njezinoj uključivosti, oblicima u kojima se javlja i proteže, rezultira time da je rukopis Špaga uvelike drugačiji od kod nas trenutno dominantnih poetika. Ulaskom među njih Gregurec dopunjava sliku hrvatskog pjesništva zbirkom koja je autonomna, ali nikako samodostatna, a to jamči dobitak za čitateljstvo, za književnost i za samoga autora, koji je ovim rukopisom pokazao kako joj posve zasluženo pripada."
Uz nagrađeni rukopis pohvaljeni su rukopisi Dječak pred žetvu Josipa Čekolja, Gospodar pčela: sedam fragmenata o gospodaru pčela Luke Ivkovića i Ovdje – proljeće Jakoba Filića.
Uslijed još uvijek aktivnih pandemijskih ograničenja i nepredvidivosti, festivalski dio 59. Goranovog proljeća iz svoga se standardnog termina seli na 3., 4. i 5. lipanj. Ovogodišnje festivalske nagrade bit će dodijeljene 21. ožujka u 12 sati u Domu kulture u Lukovdolu, rodnom mjestu Ivana Gorana Kovačića, na njegov rođendan i prvi dan proljeća, koji je ujedno i Svjetski dan poezije.
Čestitamo dobitnicima!
Anamarija Mrkonjić kao novinarka zatekla se u pjesničkoj karavani Goranova proljeća, jedina među pjesnicima. Donosimo njenu reportažu!
Ovogodišnje Goranovo proljeće donijelo je mnoštvo 'sjećanja' raznih autora i autorica čiji će stihovi zasigurno ostati i u sjećanjima čitatelja.
Šezdeset godina postojanja zaista je zavidna brojka i idealna prilika za pogled unatrag. Pjesnik, prozaist, esejist i predsjednik Goranovog proljeća Marko Pogačar u našem se razgovoru osvrnuo na dugogodišnju festivalsku povijest.
Uoči proglašenja dobitnika/ice nagrade Ivan Goran Kovačić, donosimo razgovor s finalistom Stipom Grgasom.