foto: Duška Boban
Četvrta laureatkinja nagrade Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu je Marija Andrijašević s djelom Temeljenje kuće, odlučio je četveročlani žiri u sastavu Krešimir Bagić, Branislav Oblučar i Evelina Rudan.
Podsjećamo na obrazloženje žirija prilikom proglašenja užeg izbora:
"U četrdeset nenaslovljenih pjesama u prozi, oblikovanih kompaktno, poput građevinskih blokova, Marija Andrijašević koncentrirano i promišljeno gradi tekstualni prostor koji se okuplja oko središnjeg motiva – motiva kuće. Kuća je metafora, simbol, priča i tekst; kuća je njiva i grob; kuća je živo biće, junakinja sama; kuća je prostor samoće i mjesto susreta živih i preminulih bližnjih. Kuća u Temeljenju kuće pomalja se iz gustog teksta, sašivenog od komadića naracije, unutarnjih dijaloga i monologa, snova i sjećanja lirske junakinje. Kuća je ujedno izgubljeni dom (negdje u dalmatinskom zaleđu, u blizini Cetine) i ono što prebiva u nacrtima, kuća koja tek treba doći. U ovoj zbirci na djelu je nesvakidašnji spoj pjesničke discipline, tvarne, zemaljske mašte i prigušene emocije koja poput ljepila veže tekstualnu građu, neizbježno uvlačeći i čitatelja."
Knjigu smo čitali i u sklopu Booksinog Čitateljskog kluba poezije – više o tome možete pronaći ovdje, a u 2024. našla se u užem regionalnom književnom izboru "Štefica Cvek". Podcast o odabranim pjesničkim knjigama, uključujući Temeljenje kuće, poslušajte na linku.
Riječ je o autoričinoj trećoj knjizi, nakon Goranom za mlade pjesnike nagrađene, danas gotovo kultne zbirke pjesama Davide, svašta su mi radili (2007.) te romana Zemlja bez sutona, koji je, između ostalog, osvojio i Tportalovu nagradu za najbolji roman 2022. godine. Knjiga Temeljenje kuće nastavlja i produbljuje tematske preokupacije svojih prethodnica, oblikujući ih raskošnim pjesničkim jezikom na koji smo od autorice već navikli.
Andrijašević se tako pridružuje dosadašnjim laureatima – Martini Vidaić, Evelini Rudan i Senku Karuzi – čija su djela prethodno ponijela ovo priznanje.
Čestitamo autorici!
Šezdeset godina postojanja zaista je zavidna brojka i idealna prilika za pogled unatrag. Pjesnik, prozaist, esejist i predsjednik Goranovog proljeća Marko Pogačar u našem se razgovoru osvrnuo na dugogodišnju festivalsku povijest.
