S obzirom na to da je kraj prethodne i početak nove, književni portali diljem svijeta objavljuju svoje popise najboljih knjiga koje su obilježile proteklih dvanaest mjeseci. Među njima je i ugledni književni portal The Paris Review, koji je ovih dana objavio svoju listu izabranih naslova. Na njihovom su se popisu našli Gabriel García Márquez s postumno objavljenom knjigom Vidimo se u kolovozu, prevedenom na hrvatski ove godine, danska spisateljica Solvej Balle s djelom O volumenu vremena, američka autorica Jamie Quatro i njezin Two-Step Devil, kao i kineska književnica Xi Xi s knjigom Mourning a Breast. Tu je i zbirka poezije Morgana Võa The Selkie, nova zbirka priča Mariane Enríquez A Sunny Place for Shady People, zatim autobiografija La llamada Leile Guerreiro, roman Maria, Just Maria Sandhye Mary, te Banal Nightmare Halle Butler i drugi roman Isabel Waidner, Corey Fah Does Social Mobility. Među navedenim autorima/icama i naslovima našao se Damir Karakaš s romanom Proslava (Celebration) kao i Dubravka Ugrešić s Brnjicom za vještice (Muzzle for Witches)!
Proslavu Damira Karakaša odabrala je prevoditeljica Ena Selimović koja je za roman navela: “Proslava Damira Karakaša, u prijevodu Ellen Elias-Bursać, započinje krajem Drugog svjetskog rata. Njezina četiri poglavlja—„Kuća“, „Psi“, „Proslava“ i „Otac“—kreću se vremenskim slijedom od 1945. do 1935., zatim 1941. do 1928., prateći Miju, muškarca čiju žuto-smeđu uniformu prepoznajemo kao oznaku pripadnika nedavno poražene ustaške organizacije. Prognan u šumu koja gleda na njegov dom, malo hrvatsko selo, Mijo iščekuje trenutak kada će se moći vratiti svojoj obitelji. Ovo je roman koji me zadržao u svom svijetu dugo nakon što sam ga odložila.”
S druge pak strane, Will Vanderhyden je izjavio da mu je omiljena knjiga iz 2024. godine Brnjica za vještice Dubravke Ugrešić, u prijevodu Ellen Elias-Bursać, koju je objavio Open Letter Books. Vanderhyden navodi kako je Ugrešić, dobitnica nagrade Neustadt, bila prognana iz bivše Jugoslavije 1990-ih zbog svojih antinacionalističkih stavova te ističe kako je postala ikona otpora. Nastavlja kako je knjiga, strukturirana kao intervju s teoretičarkom Merimom Omeragić te da istražuje teme egzila, nacionalizma, mizoginije i opstanka književnosti. Ugrešić kritizira autofikciju kao samodopadnu te poziva književnost da se „povuče u nevidljivost“, istovremeno slaveći njezinu moć povezivanja. Vanderhyden zaključuje kako je: "Ugrešić briljantan mislilac, vrhunska stilistica i književna provokatorica, i ne mogu zamisliti boljeg/u autora/icu za čitanje i preporuku u ovim zastrašujućim i nesigurnim vremenima."
Dobar kraj 2024. i početak 2025. godine za hrvatsku književnost!
Izvor: The Paris Review
Zadatak ovog teksta je u neku ruku nemoguć. Treba odrediti poetičku prirodu nove prozne etape jednog autora tijekom procesa dok ta etapa nastaje. Ili: o prozi Damira Karakaša nakon 'Sjećanja šume'.
"Dubravka Ugrešić je vrhunska spisateljica i njeni tekstovi su anticipatorski, te stoga velika, važna, izvrsna književnost."
