Page arrow

Nepredvidljiv literarni uspon

Large vucja sreca 300dpi

S naslovnice knjige.

Naslov knjige: Vučja sreća Autor knjige: Paolo Cognetti Prevoditelj: Ana Badurina (talijanski) Izdavač: Fraktura Godina izdanja: 2022
Srijeda
07.09.2022.

Nakon romana Osam planina i Divlji dječak te putopisa A nikad na vrhu objavljenih u izdavačkoj kući Fraktura, talijanski pisac mlađe generacije Paolo Cognetti nastavlja se baviti motivom planina u svojoj novoj knjizi Vučja sreća, objavljenoj u ožujku 2022. godine kod istog izdavača u prijevodu Ane Badurina.

Knjigu se žanrovski može odrediti kao roman podijeljen u 36 poglavlja s epilogom povezanih pripovjedačem u trećem licu, likovima i provodnim motivom, planinom Fontana Fredda u Alpama. Međutim, pojedina poglavlja nisu povezana istom radnjom, nego prikazuju različite slike i događaje iz života na planini. Pripovijedanje je stoga linearno te ovisi o izmjeni godišnjih doba, ciklusima prirode koji oblikuju likove i njihova djelovanja. Roman započinje u zimu kada skijaško odmaralište posjećuju turisti i prati događaje tijekom ljeta da bismo se na kraju zbirke ponovno našli na početku zime.

Planina Fontana Fredda mjesto je na kojem se susreću Fausto, četrdesetogodišnji pisac koji je prekinuo dugogodišnju vezu i odlučio raditi u skijaškom odmaralištu kao kuhar, i Silvia, dvadesetsedmogodišnja bivša studentica umjetnosti u potrazi za budućnošću, koja ondje radi kao konobarica. Dvije osobe potpuno suprotnih habitusa bježeći od sebe u planinu, odnosno, pokušavajući se pronaći u njoj uskoro započinju ljubavnu vezu bez jasne perspektive. Osim Silvie i Fausta na planini nalaze se i drugi osebujni stanovnici, od vozača ralice Santorsa do Elisabette, vlasnice skijaškog odmarališta u kojem Silvia i Fausto rade.

U njihovim odnosima planina se otkriva kao skrovište za neprilagođene, one koji se ne mogu uklopiti u zajednički život, kao što je to slučaj s Faustom koji za sebe kaže da je naučio životariti kada je postao piscem ili Silviom koja nije sigurna koje je njeno mjesto u Milanu, gradu koji joj prema njenim riječima može ponuditi jedino nogomet i heroin. Izoliranost ih upućuje jedno na drugo, a njihove priče, koje pripovjedač tek naznačava, postaju manje važne. Umjesto toga čitatelj dobiva uvid u mnogostrukost života iznad urbanih područja. Bilo da se radi o pranju kose u zimskim uvjetima, skrbi za Santorsa koji na skijama slomi šake, paljenju krijesova ili jednostavnom provođenju vremena u ispijanju džina ili boravku u planinarskom bivku, privremenom skrovištu.

Međutim, da planina nije idealno mjesto, može se vidjeti iz suptilnih replika pojedinih likova. U njima se prepoznaje dinamika suživota na planini između onih koji su civilizirani te onih koji su urođeni brđani, stalnih stanovnika koji smatraju da imaju autentičan odnos s planinom i turista koji planinu posjećuju povremeno i kojima je ona kulisa godišnjih odmora. Različiti doživljaji života na planini dinamiziraju tekst te se tako svakim poglavljem čitateljeva percepcija planine mijenja. Cognetti ne romantizira planinu kao idilični ruralni krajolik koji čovjeku omogućava puni razvoj, već je prikazuje kao mjesto na kojem se uspostavljaju nova pravila i novi sukobi koji su samo naslućeni, ali dovoljno prisutni da obilježe tekst. Ukorijenjenost i stabilnost identiteta vrlo je jasno prikazana i Faustovim pokušajem da postane brđaninom. Kada završi sezona skijanja, Fausto ostaje na planini i postaje kuhar drvosječama. Pritom pokuša srušiti jedno drvo, a kad mu se to ne svidi, zaključi da nije uspio u potpunosti prihvatiti novi identitet. Nevidljive se granice iscrtavaju među ljudima čak i na višim nadmorskim visinama.

Strukturna okosnica knjige, njena podjela na 36 dijelova, utemeljena je u samom tekstu u trenutku kada Silvia poklanja Faustu jedno od izdanja Hokusaijevih Tridesetišest pogleda na planinu Fuji. Hokusai, japanski grafičar koji je djelovao na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, prikazao je u 36 drvoreza planinu Fuji na način da se planina nalazi u pozadini dok su u prednjem planu različite scene iz seoskog ili gradskog života Japana. Izmještanje glavnog motiva na formalno mjesto kulise, a pretvaranje kulise u sadržaj slike princip je prema kojem je napisan i Cognettijev roman. Poglavlja romana postala su literarni pogledi na planinu i ljude koji žive na njoj i od nje. Fragmentacija pripovijesti kao i fragmentacija pogleda omogućuje drugačiju percepciju teme pripovijedanja, planine. Zato je sasvim legitimna čitateljeva dvojba čita li roman o planini ili o svemu onome što ju okružuje i što ju čini planinom.

Drugi važan intertekst za razumijevanje Cognettijeve priče je Babettina gozba Karen Blixen, kratka priča o francuskoj kuharici u Norveškoj koja, nakon što dobije glavni zgoditak na lutriji, odluči napraviti veličanstvenu gozbu. Osim što je nadimak vlasnice skijaškog odmarališta Babette, Fausto je lik koji sjedinjuje pozicije kuhara i pisca. Kuhanje tako u romanu postaje pandan pisanju. Radnici na skijalištu i drvosječe nisu izbirljivi, dovoljno im je svaki dan jesti tjesteninu i meso, a Fausto je taj koji će im to pripremiti na vlastiti način, spremajući jela na koja je naišao u književnosti. Najbolji kuhar kojeg je imala, kako ga Babette naziva, hrani svoje čitatelje literarnim (d)jelima i time progovara o književnosti kao potrebi svakog čovjeka koju treba prilagoditi specifičnoj publici.

Nemir u dolini Fontane Fredda unosi dolazak vuka. Posljedica su priče koje stanu kružiti dolinom o vukovima koji kolju junice i prijete ljudima. Njih se ne može ubiti jer su zaštićeni, ali strah se počinje uvlačiti u planinu. Najveći je problem nepredvidljivost vukova, nepostojanje jasne motivacije za njihovo djelovanje. Vuk se nekad zna povući s mjesta na kojem je obilje hrane, a pojaviti se u pustoši. Vuk je gotovo nepredvidljiv kao Cognettijev roman, tekst koji na okupu ne drži puno, ali dovoljno da zaintrigira svojim ugođajem i mirnoćom pripovijedanja te oblikovanjem interesantnih likova, što nam sve olakšava pothvat penjanja uz ovaj literarni uspon.

Možda će vas zanimati
Video
Homepage 315528063 1142770119693138 5108000158692600933 n 08.12.2022.

Književnost čita znanost, znanost čita književnost: Pričati i pisati o toksičnim vezama i nasilju

S Anom Perović i Anom Pecotić Monika Herceg secirala je knjigu Milice Vučković 'Smrtni ishod atletskih povreda'. Detalji u videu!

Pisma Pukovniku
Homepage books 2022 02.12.2022.

Izbor iz čitateljske 2022.

Čitanje kvalitetne književnosti korisno je jer nam skreće pažnju s onih stvari koje nam skreću pažnju sa stvarnog života.

Piše: F. B.

Preporuke
Homepage 317510033 451539563724905 1798916325445479929 n 01.12.2022.

Svakodnevna jeza

Na susretu Booksa Book Cluba u studenom razgovarali smo o zbirci kratkih priča 'Što smo izgubili u vatri'.

Piše: Anja Tomljenović

Kritike
Homepage firdouss ross z4m21xw36om unsplash 29.11.2022.

Opterećujuće priče

Mada relativno velik broj priča dovodi do blagog zasićenja dramatičnim događajima i traumama iz prošlosti, 'Put koji je odabrala' Marine Kuveždić vrlo je dobra zbirka s puno literarnih, a i psiholoških bisera.

Piše: Dunja Ilić

Video
Homepage 316831591 882621313119869 6768637006267335982 n 25.11.2022.

Razgovor sa Sandrom Antolić

U Booksinom književnom programu gostovala je Sandra Antolić. Evo prilike da pogledate snimku razgovora!

Preporuke
Homepage untitled design  4 23.11.2022.

Gide o Dostojevskom

Gideov 'Dostojevski' zbirka je tekstova, predavanja u kojima prepoznajemo najčišći osjećaj poštovanja i divljenja koje jedan književnik može iskazati prema liku i djelu drugog književnika.

Piše: F. B.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu