Page arrow

Glasovi i iskustva 'Na margini'

Large sandra ukalovi%c4%87
Četvrtak
14.04.2022.

Biblioteka Na margini – manje zastupljeni glasovi, književne vrste i iskustva u europskim književnostima izdavačke kuće V.B.Z. donijela je po mnogočemu važne i značajne knjige u knjižarski i knjižničarski svijet u Hrvatskoj. Budući da je posvećena djelima europske književnosti koja tematiziraju probleme marginaliziranih društvenih skupina, njezin cilj je senzibilizacija hrvatske javnosti prema temama drugih i drugačijih. Drugim riječima, za zajednice koje su tijekom povijesti isključivane iz mainstream narativa, bilo politički, socijalno, kulturno, ekonomski ili na bilo koji drugi način, u tijeku je proces dugo iščekivanog ispravka nepravde.

Dok organizacije civilnog društva i manji izdavači aktivno rade na ovoj vrsti senzibilizacije, pozitivno je da je jedan veliki izdavač prepoznao potrebu za aktivnijim angažmanom u ovom polju. O knjigama koje su unijele prijeko potrebnu raznolikost na police s romanima, pjesničkim zbirkama, pa i obogatile ponudu grafičkih romana i književnosti za djecu, razgovarali smo sa Sandrom Ukalović, urednicom i izvršnom direktoricom u V.B.Z.-u.

Naše prvo pitanje odnosilo se na ideju o realizaciji i prve korake u osmišljavanju ove biblioteke, na što nam Sandra odgovara: "Kad smo razmišljali o novoj prijavi na program Kreativna Europa, planirali smo prijaviti jednogodišnji projekt s temom o glasovima migranata. No dok smo razgovarali i razrađivali ideju, shvatili smo da imamo dobar koncept i da ga možemo proširiti na tri godine i na glasove drugih manjinskih i manje vidljivih skupina u društvu. U uredništvu V.B.Z.-a bili smo prilično hrabri i uvjereni u kvalitetu projekta. Otprilike u vrijeme kad smo razrađivali koncept, početkom 2018. godine, u svijetu je već nezaustavljivo krenuo #MeToo pokret, a u našem Saboru tada su se vodile žestoke rasprave o ratifikaciji Istanbulske konvencije o sprečavanju nasilja nad ženama i oko definicije roda. Baš negdje u to vrijeme pojavile su se i kontroverze oko slikovnice Moja dugina obitelj, pa i njezino javno spaljivanje. Shvatili smo da je zaista neophodno u našem društvu više govoriti o različitosti, uvažavanju i prihvaćanju svih onih drugih i drugačijih te o jednakim pravima za sve, a mi smo o tome mogli progovoriti knjigama koje objavljujemo. Uspjeli smo dogovoriti i suradnju sa stranim izdavačkim kućama Istros Books iz Londona i Folio Verlag iz Beča o objavljivanju knjiga hrvatskih autora na engleskom i njemačkom jeziku i njihovoj distribuciji u Velikoj Britaniji, Austriji i šire, a program Kreativna Europa podržava upravo cirkulaciju europskih književnih djela koja se prevode s manjih na veće jezike.“

Vrijednost projekta ogleda se u činjenici kako je tema podzastupljenih glasova provučena kroz više različitih segmenata književnosti. „Osnovni koncept – biti na margini – provlači se kroz više razina projekta: od toga da nam je cilj bio predstaviti književna djela prevedena s manjih jezika, na margini što se tiče prevođenja (pa tako i s hrvatskoga jezika na velike jezike – engleski i njemački), zatim promovirati književne vrste koje su manje popularne, manje se objavljuju i na neki način su na margini u svijetu izdavaštva, kao, naprimjer, poezija, te tematski izabrati djela koja progovaraju o iskustvima različitih manjinskih i marginaliziranih skupina, svih onih koji su manje vidljivi. Za moto smo odabrali citat Carlosa Fuentesa koji glasi: Prepoznaj sebe u njoj i njemu koji nisu poput tebe i mene. Bili smo uvjereni da možemo zaista napraviti pomak i promocijom odabranih knjiga otvoriti različite platforme za glasove i iskustva onih koji su marginalizirani.

U trećoj godini surađivali smo sa Zagreb Book Festivalom čija je tema 2021. bila inkluzivnost u književnosti, a gošća festivala putem Zooma Jul Maroh, autorica grafičkog romana Plava je najtoplija boja, koji smo objavili u okviru projekta. To je strip koji govori o tome što queer osobe proživljavaju zbog neprihvaćanja obitelji, prijatelja i društva. Ovaj, sad već kultni strip, u Francuskoj je objavljen 2010. i preveden na dvadeset jezika, a svoje hrvatsko izdanje doživio je tek 2021. godine. U tekstu koji je napisao povodom gostovanja na Festivalu Jul je rekao da je ovaj strip napisao za one koji ne znaju što sve queer osobe proživljavaju, za one koji ih odbacuju, da se čuju njihove priče. Samo tako, kaže Jul, mogu se premostiti zidovi koje su između nas postavili neznanje i strah. Samo tako možemo nešto promijeniti. To je bila i osnovna ideja – objaviti priče o onima koji su često nevidljivi, ušutkani, prezreni i pomoći da ih čuje i pročita što više ljudi.“

O odabiru knjiga, autorica i autora koji su zastupljeni u ovoj biblioteci, Ukalović je istaknula sljedeće: „Pokušali smo pronaći važne knjige koje se fokusiraju na priče marginaliziranih i ranjivih skupina, ali nisu objavljene na hrvatskom jeziku. Birali smo i velike europske autore koji još nisu prevođeni na hrvatski jezik. U odabiru smo se vodili najprije književnom kvalitetom djela, a u svakoj godini projekta, osim romana, uvrstili smo i knjige poezije, grafičke romane, kratke priče i knjige za djecu i mlade. Pokušali smo pronaći knjige koje su dobitnice, ne samo velikih i poznatih književnih nagrada, već i nagrada nezavisnih izdavača i udruga ili su njihovu promociju poduprle indie-knjižare ili organizacije za promicanje ljudskih prava. U prvoj godini projekta fokusirali smo se na glasove i priče migranata, u drugoj smo objavili devet knjiga ženskih autorica koje govore o iskustvima i problemima s kojima se suočavaju žene, a u trećoj godini pod nazivom Manjinski izvještaj posvetili smo se temama LGBTQ populacije, zatim najranjivijim skupinama u vrijeme pandemije koronavirusa – ljudima starije dobi, mladima i djeci – te romskoj nacionalnoj manjini.“  

Tako su se u izboru našli roman velikog nizozemskog pisca Ilje Leonarda Pfeijffera La Superba o tzv. 'luksuznim migrantima' (kakvim sebe smatra) koji bježe iz dosade obilja i uređenog života, kao i jedno od temeljnih djela suvremene romske književnosti Slike u dimu romskog autora Menyhérta Lakatosa. Objavljena je i poezija suvremenih pjesnika Abdellatifa Laâbija ili Carol Ann Duffy, koja je prva pjesnikinja koja je nosila titulu „Poet Laureate“ Ujedinjenog Kraljevstva između 2009. i 2019. godine te je za pjesničke zasluge imenovana Damom reda Britanskog carstva. U pjesama u Gramatici svjetla autorica često progovara o radničkoj klasi i onima na margini društva. Također su prevedene knjige o Muminima Tove Jansson, finske spisateljice koja je jedna od najcjenjenijih autorica dječje književnosti danas. Grafički romani poseban su medij koji uvijek privuče pažnju čitatelja. Osim spomenutog Plava je najtoplija boja, u biblioteci se mogu pronaći i grafički romani Mi žene smo uvijek dobro Ane Penyas, Barrouxov Alpha i Shvati to kao kompliment Marije Stoian,

Na engleski su prevedena tri romana, dobitnika Nagrade V.B.Z.-a za najbolji roman (Divljakuša Marine Šur Puhlovski, Katarina, Velika i Mala Olje Knežević i Specijalna potreba Lade Vukić), a na njemački Brdo Ivice Prtenjače i Ljepši kraj Bekima Sejranovića. Kako je pao odabir u uredništvu na prijevod navedenih romana?

„Nagrada V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman ove godine doseći će svoju punoljetnost, dodijelit će se osamnaesti put. S ovim projektom ukazala nam se prilika da nekima od nagrađenih romana osiguramo prijevode na strane jezike. Romani koji su prevedeni na engleski i njemački jezik tematski se uklapaju u projekt, a i strani izdavači odlučili su objaviti upravo te romane jer su vidjeli da za njih postoji potencijal na njihovu tržištu. Tako smo u Velikoj Britaniji objavili tri romana naših spisateljica, dobitnica VBZ-ove nagrade. U romanima Marine Šur Puhlovski i Olje Knežević u središtu su uvjerljive, snažne ženske protagonistice koje hrabro traže svoje mjesto i ulogu u društvu i privatnim odnosima, a roman Lade Vukić progovara o izuzetnom dječaku s posebnim potrebama. Njemački izdavač odlučio se prevesti Brdo Ivice Prtenjače, dobitnika VBZ-ove nagrade 2014. godine, koji je već preveden na engleski i koji je bio u uvršten u širi izbor za književnu nagradu International Dublin Literary Award. Nedavno je na njemačkom objavljen Ljepši kraj Bekima Sejranovića, čiji protagonist živi i putuje između Norveške i naših krajeva, ali posvuda ga prati isti osjećaj izmještenosti, nepripadanja, onoga koji je drugačiji. Svi ovi romani dostupni su na stranim jezicima i u knjižarama u Hrvatskoj.“

Ukalović je istaknula kako su reakcije i povratne informacije čitateljica i čitatelja bile pozitivne, a u V.B.Z.-u vjeruju da su uspjeli približiti književnost različitim tipovima publike. „Reakcije čitatelja jako su dobre. Književni festival Vrisak u Rijeci bio nam je jedna od glavnih platformi promocije projekta. Iako V.B.Z. organizira festival već 14 godina, što se tiče predstavljanja i gostovanja stranih autora i njihovih prevoditelja, ovim projektom on je dobio novi zamah. Na festival smo pozvali većinu živućih autora knjiga iz projekta. U 2019. godini gosti na festivalu bili su Barroux, autor stripa Alpha, i jamajčansko-britanski pjesnik Kei Miller. U drugoj i trećoj godini uspjeli smo organizirati festival u hibridnom obliku i velik broj stranih autora dao je intervjue putem Zooma koji su prikazivani na predstavljanjima knjiga na festivalu. Zanimljivo je da je festival Vrisak bio dobro posjećen, iako je zadnje dvije godine održan u uvjetima pandemije. Sve veće promocije bile su prikazivane na društvenim mrežama putem livestreama i interes publike bio je prilično velik. Čitatelji su naročito bili zainteresirani za promociju knjige priča Rumene Bužarovske Nikamo ne idem, ili Zoom-intervju s karizmatičnim Iljom Leonardom Pfeijfferom, koji je vodio njegov prevoditelj Radovan Lučić. U međuvremenu smo objavili i  Pfeijfferov roman Grand Hotel Europa, koji je doživio nevjerojatan uspjeh u cijeloj Europi i preveden je na dvadeset i dva jezika.“

Na Festivalu Vrisak 2021. godine glavni gost bio je veliki francusko-marokanski pjesnik i jedan od najvećih pjesnika današnjice Abdellatif Laâbi. U čast Laâbiju i u sjećanje na velikog poljskog pjesnika Adama Zagajewskog, tema 14. Vriska bila je Rijeka poezije. Ukalović je posebno izdvojila kako su stizali prijedlozi o tome da se napravi hrvatska inačica stripa Shvati to kao kompliment ili natječaj za najbolji kratki strip ili ilustraciju o rodnoj jednakosti. Vrijedi napomenuti kako su pozitivne reakcije čitateljske publike i na jedinstveni vizualni identitet biblioteke i na vidljivost prevoditelja, čija se imena obično vidljiva tek u impresumu ili na naslovnoj stranici knjige. U ovoj su biblioteci imena prevoditelja istaknuta na naslovnicama knjiga, biografije i fotografije u knjizi, a većina prevoditelja je sudjelovala u promocijama knjiga i na festivalu Vrisak, gdje su govorili o svojim iskustvima rada na prijevodima.

Zanimalo nas je i na koji se način i koliko direktno uredništvo u procesu rada povezalo s marginaliziranim društvenim skupinama o kojima govore. „U prvoj godini tematski posvećenoj glasovima migranata sudjelovali smo na tribinama Književne senzibilizacije u knjižnici u Dugavama, čiji je cilj bio kroz književnost senzibilizirati lokalnu zajednicu spram novopridošlih susjeda-tražitelja azila. Na nizu tribina koje je vodila Ksenija Banović predstavili smo nekoliko knjiga iz projekta koje tematiziraju problematiku migranata i azilanata. Na prvoj tribini, predstavljanju grafičkog romana Alpha, bio je prisutan i autor Barroux, a na svim tribinama gosti su bili i tražitelji azila koji su govorili o svojim iskustvima i teškom putu dolaska do Hrvatske. Promocije su za publiku u Dugavama često bile vrlo emotivne. Sve tribine bile su emitirane i na radiju u okviru programa Umjetnost u mreži. Gosti na tribini bili su i predstavnici zadruge Okus doma koja je okupljala kuhare imigrante i azilante i pokrenula catering s jelima iz njihovim zemalja. Iako je ta zadruga imala izvrstan početak, dobru crowdfunding kampanju, izvrsne kuhare i jela, čak je objavljena i knjiga Okus doma, zadruga nažalost nije opstala i catering je zatvoren.

Surađivali smo i s Knjiguljicom, prvom i jedinom specijaliziranom dječjom knjižarom u Hrvatskoj u Karlovcu, čije su edukatorice održale niz izvrsnih dječjih radionica na temu Mumina. Knjiguljica je primjer izvrsne nezavisne knjižare koja ima svoj originalni koncept i u kojoj je sve podređeno djeci. Zatim, u promociji romana rumunjsko-moldavske spisateljice Tatiane Tîbuleac Vrt od stakla pomogli su nam profesori i studenti Katedre za rumunjsku književnost Filozofskog fakulteta. U zadnjoj godini počeli smo i suradnju sa Savezom Roma 'Kali Sara' iz Zagreba gdje smo promovirali roman Slike u dimu. Ova knjiga objavljena je nedavno i još je namjeravamo promovirati u suradnji s romskim udrugama i na festivalu Vrisak 2022. godine. Također smo započeli i suradnju s domom za starije osobe Park gdje smo održali tribinu Život u zreloj dobi: dobrobiti navika čitanja pisanja i kreativnog izražavanja. Ovaj dom ima knjižnicu za korisnike doma u kojoj oni rado posuđuju knjige, a mnogi korisnici doma pokazali su velik interes za promocije knjiga i tribine pa namjeravamo nastaviti i s ovim započetim projektom.“

Što se tiče podrške u izdavaštvu u Hrvatskoj za ovaj tip književnosti, Ukalović je napomenula neke od problema koji utječu na izostanak njezine vidljivosti, poput tiska u manjem broju primjeraka zbog očekivane niske prodaje (što znatno poskupljuje cijenu tiska po primjerku, pa raste i cijena knjige) ili promocije u manjem opsegu.

V.B.Z. je također organizirao natječaj Sve je lako kad si mlad?, u kojemu su se okrenuli spisateljicama i piscima mlađima od 18 godina. Pobjednici su bili Roko Juretić s pričom Šoping u kategoriji mladih do 14 godina i Anđela Zrnić s pričom Sve je lako kad si mlad u kategoriji od 15 do 18 godina. „Natječaj za najbolju kratku priču djecu i mlade raspisali smo inspirirani knjigom norveške autorice Linn Skåber i ilustratorice Lise Aisato Mladima, koju smo objavili u projektu Na margini. U Norveškoj je knjiga nevjerojatno popularna među mladima jer progovara o njihovim problemima, razmišljanjima o životu – ali iz njihove perspektive. Djeca i mladi, uz ljude starije dobi, najranjivija su skupina u ovo vrijeme pandemije i željeli smo se obratiti njima, čuti njihov glas, iskustva, probleme s kojima se suočavaju u ovim izazovnim vremenima.  Natječajem smo željeli i potaknuti naviku pisanja kod mladih. Odlučili smo ga promovirati na društvenim mrežama, osim Facebooka, i na Instagramu i TikToku, koji oni prate, i to na način pristupačan mladima, uz zanimljive slikovne materijale. Uvjete natječaja odlučili smo predstaviti jezikom mladih. Nismo željeli da mladi stvore dojam kako je to vrlo ozbiljan književni natječaj, dožive ga kao 'bauk' ili kao nešto njima nedostižno. Iznenadili smo se kad su počele pristizati kratke priče jer nismo očekivali tolik interes. Na kraju su zaprimili 83 priče djece i mladih iz cijele Hrvatske, pa i Bosne i Hercegovine, i odlučili smo dodijeliti nagrade u dvije kategorije: za osnovnoškolce i srednjoškolce.

Velik interes mladih pokazao je da nedostaje takvih natječaja za djecu i mlade, da oni vole, žele i znaju pisati, da im se trebamo približiti i potaknuti ih na čitanje i pisanje na neke nove, njima dostupnije i zanimljivije načine. Zaista nas je iznenadila kvaliteta priča koje smo dobili u obje kategorije, a oni mladi s kojima smo razgovarali rekli su nam kako su mnogi od njih dok su provodili vrijeme zatvoreni u kuće i stanove, pisali dnevnike, pjesme, priče i tako pokušali izraziti svoje osjećaje, strahove i razmišljanja o budućnosti. Natječaj planiramo nastaviti i dalje.“

Iskoristili smo ovu priliku kako bismo sugovornicu pitali o budućnosti biblioteke Na margini i hoće li on nastaviti svoj život u ovom ili nekom drugom obliku. „Svakako ćemo nastaviti i dalje promovirati knjige objavljene u okviru ovog projekta, kao i neke programe koje smo pokrenuli u zadnje tri godine. S Kreativnom Europom upravo dogovaramo detalje oko novog projekta za koji smo se prijavili prošle godine i nadamo se da bismo uskoro mogli potpisati ugovor. Riječ je o projektu Književnost i vrijeme promjena koji se tematski nastavlja na projekt Na margini jer je posvećen inkluziji manjinskih društvenih skupina, mentalnom zdravlju ranjivih skupina i rodnoj jednakosti, ali se proširuje i na temu književnosti i ekologije.“

U našem društvu koje je i dalje prilično zatvoreno, svaka inicijativa koja motivira na pomicanje granica i prkosi stereotipima vrijedna je spomena. Zahvaljujući biblioteci Na margini, čitatelji su dobili priliku istraživati različita životna iskustva, uskočiti u tuđe cipele i sagledati vlastiti život iz neke druge perspektive. Pogotovo je lijep osjećaj kada se prepoznaješ u tekstu, kada on reprezentira tebe, tvoje stavove i uvjerenja, ali i tvoju tradiciju i kulturnu pozadinu, za što se u Booksi uvijek i beskompromisno zalažemo. Teško je promijeniti stvarnost koja nas okružuje, ali možemo mijenjati čitatelje, jednog po jednog.

***

Tekst je objavljen u sklopu projekta I to je pitanje kulture?.

Projekt I to je pitanje kulture? provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od 19. kolovoza 2020. godine do 19. srpnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK.

Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati ovdje, a o Europskom socijalnom fondu na ovoj poveznici.

pasica-6

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage michael dziedzic ftdnrcprtde unsplash 01.07.2022.

Kratko i jasno o tranziciji 

Budući da smo se u tjednima iza nas bavili tekstovima u kojima se zrcali naša stvarnost, odnosno knjigama koje nešto jače privilegiraju adresiranje različitih društvenih nepravdi, u istom tonu nastavljamo sa sljedećom temom.

Piše: Anja Tomljenović

Podcast
Homepage i to je pitanje kulture podcast 30.06.2022.

Booksin podcast: I to je pitanje kulture?

U novoj epizodi Booksina podcasta voditelju Matiji Prici pridružio se Ivor Kruljac.

U fokusu
Homepage novo fotka2 24.06.2022.

Rad, rod i književnost  

Prethodno smo načeli temu radništva u domaćoj prozi, a kako bismo nastavili osvjetljavati neka od aktualnih pitanja koja se tiču problematizacije iskustva radnica i radnika, klasne podjele i ekonomske ograničenosti, za primjerima ne moramo daleko posezati.

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage novo fotka 13.06.2022.

'Djeci se o svemu mora govoriti.'

Prošli tjedan je u okviru Festivala knjige i književnosti PAZI, KNJIGA! predstavljena slikovnica 'Baš imam sreće!' španjolsko-američkog autora Lawrencea Schimela u Hrvatskoj knjižnici za slijepe. 

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage u fokusu novo2 03.06.2022.

Poezijom (p)o margini

Anja Tomljenović analizirala je poeziju autorica koje su u svoje stihove uvrstile socijalne probleme, siromaštvo i nepravdu: Marinele, Sanje Baković, Monike Herceg i Martine Vidaić.

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage novo u fokusu 2 30.05.2022.

Budućnost prošlosti

Anja Tomljenović piše o prikazu radnika, radništva i socijalnih problema s kojima se suočavaju u nekoliko primjera recentne hrvatske proze. 

Piše: Anja Tomljenović

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu